Free Essay

Platni Promet

In:

Submitted By mayday0007
Words 8680
Pages 35
promet
6. 3. 2007.
Mihovil Anđelinović
Kabinet 110
Konzultacije: Utorak: 10 – 11.30, srijeda: 10 – 11.30, četvrtak: 12 – 13.30

1. UVOD

• PLATNI PROMET – financijski krvotok gospodarskog sustava svake zemlje
• OSNOVNA FUNKCIJA PLATNOG PROMETA – omogućivanje sigurne i učinkovite uporabe novca kao sredstvo plaćanja
• uspješno funkcioniranje platnog promet iznimno je važno i za središnju banku, instituciju odgovornu za funkcioniranje platnog prometa u zemlji i za cjelokupni financijski sustav
• platni promet obuhvaća cijeli niz operativnih i tehnoloških postupaka definiranih odredbama različitih zakona
• novi Zakon o platnom prometu u zemlji ( 1. travanj 2002. ) – posljednji korak u provedbi reforme domaćeg platnog prometa
• izgrađena je nova infrastruktura platnog prometa ( Hrvatski sustav velikih plaćanja, Nacionalni klirniški sustav, Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata ) donesena je odgovarajuća podzakonska regulativa, te na posljetku preneseni računi klijenata iz FINE ( svojevremeni ZAP ) u banke
• stvorene pretpostavke za razvoj učinkovitog i racionalnog platnog sustava na zadovoljstvo njihovih korisnika i cjelokupnog gospodarskog sektora
• struktura hrvatskog platnog sustava danas odgovara međunarodnim standardima te je u tom smislu usporediv i kompatibilan s platnim sustavom zemalja EU

2. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA OBAVLJANJE DOMAĆEG I MEĐUNARODNOG PLATNOG PROMETA

2.1. Hrvatski financijski sustav
Sačinjavaju ga: • nositelji ponude i potražnje novčanih sredstava • financijski instrumenti • financijske institucije • financijska tržišta • tokovi kolanja financijskih sredstava • pravne norme i regulacije

• primarni zadatak financijskog sustava je mobilizirati sve neiskorištena novčana sredstva od onih koji ne znaju kako ih produktivno uporabiti, te ih transferirati onima koji ih trebaju za investiranje i potrošnju MOBILIZACIJSKA FUNKCIJA→ to je zadaća financijskog sustava

• kanalizira novčana sredstva prema onima koji će ih uporabiti na najprofitabilniji načina uskraćuje novčani kapital ekonomski neopravdanim projektima → ALOKATIVNA FUNKCIJA → to je zadaća financijskog sustava
• financijski sustav koji dobro funkcionira potiče gospodarski rast i obratno

Funkcije financijskog sustava štedna funkcija – nudi širok izbor ulagačkih oblika novčane štednje ( obveznice, dionice, udjeli u investicijskim i mirovinskim fondovima ) koji će poticati sklonost štednji i investiranju funkcija likvidnosti – omogućuje investitorima da svoja potraživanja brzo i bez većih gubitaka pretvore u novac kreditna funkcija – omogućiti stalnu opskrbu kreditom pojedinca, poduzeća i države funkcija plaćanja – osigurati instrumente, sigurne procedure i mehanizmi domaćih i međunarodnih plaćanja gospodarsko politička funkcija – služi državnoj politici za postizanje ciljeva visoke zaposlenosti, gospodarskog rasta, stabilnosti i konkurentnosti funkcija očuvanja kupovne moći – omogućava očuvanje realne vrijednosti novčanog kapitala smanjivanje rizika – smanjuje rizike gubitka, krađe itd.

NOSITELJI PONUDE I POTRAŽNJE NOVČANIH SREDSTAVA

• sudionike financijskog tržišta možemo svrstati u tri glavne kategorije: stanovništvo poduzeća država • STANOVNIŠTVO – novčano suficitarni sektor – najvažniji izvor ponude novčanih sredstava
• PODUZEĆA i DRŽAVA – novčano deficitarni sektor – najvažniji izvor potražnje za novčanim sredstvima
• udjel koji zauzimaju u primanju kredita stanovništvo 48,8 % ( u ovom slučaju stanovništvo je i NSJ i NDJ ) trgovačka društva 38,7 % državne jedinice 9,1 % financijske institucije 2,1 % nerezidenti 1,0 % neprofitne institucije 0,3 %

• primljeni depoziti ( NSJ )
- stanovništvo 56,4 %
- trgovačko društvo 20,4 %
- nerezidenti 14,4 %
- financijske institucije 5,5 %
- državne jedinice 2,2 %
- neprofitne institucije 1,2 %

VRSTE FINANCIJSKIH TRŽIŠTA

• različite vrste financijskih tržišta zadovoljavaju određene preferncije svojih sudionika ( dug ili kratki rok, visok ili nizak stupanj rizika, zadužiti se ili izdati dionice ... )
• tržište novca vs. Tržište kapitala
• primarno vs sekundarno tržište
• burza vs over the counter ( OTC )
• tržište vlasničkim vrijednosnicama vs. Tržište dužničkim vrijednosnicama
TRŽIŠTE NOVCA vs. TRŽIŠTE KAPITALA
• Razlika vremena u dospijeću financijskih instrumenata
• TRŽIŠTE NOVCA → dospijeća do 1 godine, kratkoročni financijski instrumenti
• TRŽIŠTE KAPITALA → dospijeće preko 1 godine, dugoročni financijski instrumenti

TRŽIŠTE KAPITALA
• skup institucija, instrumenata i mehanizama pomoću kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od svih novčano suficitarnih jedinica novčano deficitarnim jedinicama koji ulažu u fiksne fondove i opremu
• trguje se instrumentima s rokom dospijeća preko 1 godine
• hipotekarno tržište – podvrsta tržišta kapitala

TRŽIŠTE NOVCA • ZADATAK: svakodnevna opskrba banaka novcem kako bi one postigle likvidnost
• trguje se instrumentima s rokom dospijeća od nekoliko sati do godine dana
• nepersonalno, kompetitivno i veleprodajno tržište
• posluje se ''na riječ'', nema čvrstu institucionalnu strukturu ni formalnu organizaciju

PRIMARNO vs. SEKUNDARNO TRŽIŠTE
• PRIMARNO TRŽIŠTE izdavanje novih vrijednosnica primjer IPO: INA – e izdavač pribavlja sredstva
• SEKUNDARNO TRŽIŠTE trgovanje postojećim vrijednosnicama primjer: kupnja dionica INA –e danas na burzi izdavač NE pribavlja novčana sredstva, služi za osiguranje likvidnosti već emitiranih dionica

BURZA vs. OTC
• BURZE – Organizirano i centralizirano fizičko mjesto trgovanja vrijednosnicama ( pravna osoba )
• OTC ( over the counter ) – sustav automatskih kotacija na mreži i međusobno spojenih računala ( pravna osoba )
• ECN ( electronic communication network ) kvartalno tržište Vrijednosnih papira, nije pravna osoba, elektronička mreža brokerskih kuća, transakcije mimo financijskog tržišta, zbog smanjenja troškova

OTC
• NASDAQ ( national assotiation of securities ... )
• volumen trgovanja neznatno manji nego na NYSE
• sustav automatskih kotacija

DEVIZNO TRŽIŠTE
• Da bih se novčana sredstva mogla prenijeti iz jedne zemlje u drugu, valja ih konvertirati iz valute zemlje podrijetla u valutu odredišne zemlje
• konverzija se odvija na deviznom tržištu
• na deviznom tržištu se određuje i devizni tečaj tj. cijena valute jedne zemlje izražene u jedinicama valute druge zemlje
• 95 % trgovine na deviznom tržištu je špekulativne prirode
FINANCIJSKI INSTRUMENTI
Podjela na:
• vlasnički vrijednosni papiri: obične dionice, preferencijalne dionice, poslovni udjeli
• dužnički vrijednosni papiri: obveznice, komercijalni zapisi, trezorski zapisi
• izvedenice ( derivativi ): opcije, futures, forward, swap

Podjela po roku dospijeća:
• kratkoročni – instrument novčanog tržišta: trezorski zapisi, komercijalni zapisi, blagajnički zapisi, REPO ugovori
• dugoročni – instrument tržišta kapitala: državne obveznice, komunalne ( municipalne ) obveznice, korporacijske obveznice, hipotekarni krediti, obične dionice, preferencijalne dionice

VLASNICKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

• obična dionica predstavlja vlasnički udio u poduzeću
• to je zahtjev za sudjelovanjem u raspodjeli zarade i imovine
• izdavanje dionica je način pribave novčanih sredstava poduzeća
• tržište vlasničkih vrijednosnica privlači veliku pozornost javnosti
• sudionici se mogu obogatiti, ali i osiromašiti u vrlo kratkom roku

OBICNE DIONICE

• 2 ASPEKTA: - pribavljanje novčanih sredstava - ulaganje
• dionice predstavljaju vlasnički udio u tvrtci ( glasačko pravo ... )
• vrijednosni papir
• investitor zarađuje na 2 načina: dividende i kapitalna dobit
• nemaju datum dospijeća

PREFERENCIJALNE DIONICE

• nemaju glasačka prava ( osim kad im se ne isplaćuju dividende... )
• nose fiksnu dividendu
• dividende se ne mijenjaju pa se ni cijena ne mijenja značajnije
• vlasnici preferencijalnih dionica namiruju se iz stečajne mase prije imatelja običnih dionica, ali nakon imatelja obveznica
• < ( manje ) od 25 % izdanja novih dionica su preferencijalne dionice • 5 % eksternog financiranja se obavlja emisijom preferncijalnih dionica
• ne nose porezne olakšice izdavaču

DUŽNICKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

• važni su za gospodarstvo jer omogućuju poduzećima ili državi pozajmljivanje novčanih sredstava radi financiranja investicijskih ciklusa
• kamata je cijena koja se plaća za pozajmljivanje novčanih sredstava
• različite vrste kamatnih stopa: obveznicke kamatne stope, kamatne stope na hipotekarne kredite, kamatne stope na kredite za kupnju auta

OBVEZNICE

• nose fiksne prinose
• određen datum dospijeća
• imatelji obveznica se namiruju iz stečajne mase prije imatelja dionica
• imaju manji rizik, ali i manje potencijalne prinose u odnosu na obične dionice

FINANCIJSKE IZVEDENICE

• su financijski instrumenti čija je vrijednost odredena vrijednošću orginalnih vrijednosnica (obveznica i dionica)
• opcije, futures, forward, swap
• služe za hedžing ili špekulaciju
• omogucava investitoru da se kladi na kretanje cijene orginalnih vrijednosnica bez da ih posjeduje – visok stupanj financijske poluge – visok rizik
♣ trezorske blagajnicek zapise izdaje Ministarstvo financija – instrument financiranja javnog duga

PODJELA PO ROKU DOSPIJEĆA

• vrijednosnice novcanog tržišta dospijece do 1 godine nizak prinos, nizak stupanj rizika trezorski zapisi, certifikati o depozitu, komercijalni zapisi, blagajnicki zapisi, REPO ugovori

• vrijednosnice tržišta kapitala dospijece preko 1 godine državne obveznice komunalne obveznice korporativne obveznice dionice hipotekarne obveznice

FINANCIJSKE INSTITUCIJE

• omogucuju funkcioniranje financijskog sustava
• prikupljaju novcana sredstva, usmjeravaju ih u financijske plasmane i obavljaju financijske usluge
• bez njih bi mobilizacijsko – alokacijska funkcija bila neizvediva
• BANKOVNE vs. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
BANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE: primaju štednju, izdaju kredite
NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE: primaju štednju, ali ne izdaju kredite

Graf: financijske institucije u RH – ukupna aktiva i udio u mil.kn i % zašto se smanjuje udio u aktivi banaka i raste udio društava za leasing, obveznih mirovinskih fondova, otvorenih investicijskih fondova

IZRAVNO vs. POSREDOVANO FINANCIRANJE

• deficitarne jedinice emitiraju i nude svoja obecanja placanja na financijskom tržištu a suficitarne jedinice ih kupuju
• vrijednosnice se plasiraju ne mijenjajuci oblik
• primjer: pojedinacna kupnja novoizdanih dionica INA – e

POSREDOVANO FINANCIRANJE

• prijenos novcanih sredstava od krajnjeg pozajmljivaca do krajnjeg uznajmljivaca preko financijskih posrednika
• transformacija potraživanja
• primjer: pojedinac kupuje policu osiguranja, a osiguravatelji tako prikupljen novac ulaže u obveznice

PREDNOSTI POSREDOVANOG U ODNOSU NA IZRAVNO FINANCIRANJE

• razlikuje denominacije
• disperzija rizika
• rocna transformacija, uskladivanje dospijeca
• visoka likvidnost
• informacijska intermedijacija

REGULATORI FINANCIJSKOG SUSTAVA

HNB
• izdaje i oduzima odobrenja za rad banaka, nadzire njihovo poslovanje, ureduje bankovno poslovanje i uvodi standarde
• regulira, unapreduje, i nadzire platni sustav u zemlji

HANFA

• nadzire rad svih nebankovnih financijskih institucija u RH
POLOŽAJ HNB – a

• središnja banka RH
• HNB ima svojstvo pravne osobe, ali se ne upisuje u sudski registar
• odgovorna je za stabilnost valute i opcu likvidnost placanja u zemlji i prema inozemstvu
• ostvarena dobit pripada državnom proracunu
• samostalna u svom radu
• odgovara Hrvatskom saboru
• temeljni kapital 2,5 mlrd kn

CILJEVI HNB – A

• osnovni cilj HNB – a je postizanje i održavanje stabilnosti cijena
• uz osnovni cilj HNB je dužna podupirati gospodarsku politike RH, ali samo ako to ne ugrožava osnovni cilj
• ostali ciljevi: održavanje stabilnosti bankovnog sustava, reguliranje tecaja kune, održavanje likvidnost u zemlji

FUNKCIJE HNB – a

utvrđivanje i provodenje monetarne i devizne politike držanje i upravljanje medunarodnim pricuvama RH izdavanje novcanica i kovanog novca izdavanje i odobravanje dozvola za rad banaka, nadziranje poslovanja banaka i donošenje podzakonskih propisa kojima se regulira bankarsko poslovanje vodenje racuna banaka i obavljanje platnog prometa po tim racunima, davanje kredita bankama i primanje u depozit sredstava banaka reguliranje i unapredenje i nadziranje platnog sustava obavljanje zakonom utvrdenih poslova za RH donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti obavljanje ostalih, zakonom utvrđenih poslova

NEZAVISNOST HNB – a

funkcijska nezavisnost: jasan cilj i samostalnost u odabiru mjera i instrumenata institucionalna nezavisnost: odluke se neovisne od utjecaja drugih institucija osobna nezavisnost: jamci zaštitu dužnosnika od vanjskih pritisaka, iskljucuje sukobe interesa, precizno definira izbor i razrješenje guvernera i clanova savjeta financijska nezavisnost: prihode i rashode odreduje narav monetarne i devizne politike

INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

2 cilja monetarne poltike:
• daljnje usporavanje i zaustavljanje rasta inozemnog zaduživanja radi održavanja makroekonomske politike
• unapredenje monetarnog upravljanja uvodenjem operacija na otvorenom tržištu radi smirivanja volatilnosti prekonocne kamatne stope na novcanom tržištu i stvaranje preduvjeta za jacanje kamatnog kanala monetarne politike

OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU

• novi instrument za upravljanje likvidnošcu radi smanjenja oscilacija kamatnih stopa na tržištu novca te njihove stabilizacije
• 3 vrste operacija: redovite operacije operacije fine prilagodbe strukturne operacije

STALNO RASPOLOŽIVE MOGUCNOSTI

• obuhvaca instrumente kojima se banke koriste na svoju incijativu
• služe za stabiliziranje neocekivanih promjena u kretanju likvidnosti banaka
• njima su postavljene granice raspona kamatnih stopa na tržištu novca

OBVEZNA PRICUVA ( 17 % )

• glavni instrument sterilizacije viška likvidnosti u sustavu
• kunski devizi dio obvezne pričuve

MJERE ZA OGRANICAVANJE RASTA INO. ZADUŽIVANJA

• smanjenje deficita na tekucem racunu platne bilance
• zaustavljanje porasta duga
• korišten instrument granicne obvezne pricuve

OSTALI INSTRUMENTI

• devizne aukcije
• blagajnicki zapisi HNB – a u kunama
• granicna obvezna pricuva
• posebna obvezna pricuva
• minimalno potrebna devizna potraživanja
• kratkorocni kredit za likvidnost

KRAKTERISTIKE HRVATSKOG BANKOVNOG SEKTORA

• banka po zakonu: '' financijska institucija koja je od HNB –a dobila dopuštenje za rad
• Hrvatske banke su univerzalne i polifunkcionalne
• poslovanje banaka regulirano je novim Zakonom o bankama 2002.
• visoka koncentracija, oligopolska struktura bankovnog sustava
• visoke stope rasta aktive što ima za posljednicu visoku zaduženost po glavi stanovnika
• u 2005. godini → 36 banaka u RH
• u 2006. → 15 banaka u državnom vlasništvu, a 16 u privatnom domacem vlasništvu
ZAŠTO BANKE ŠIRE POSLOVANJE NA DRUGE ZEMLJE ?

• postojanje prejake konkurencije u domicilnoj zemlji
• potraga za novim klijentima
• blaži propisi koji reguliraju bankarsko tržište
• odlazak klijenata banke na strano tržište
• ino. tržište omogucuje diverzifikaciju rizika

PREDNOSTI ULASKA STRANIH BANAKA

• porast konkurencije
• kamatne stope padaju na realnije razine
• proširuje se ponuda banaka – inovacije financijskih proizvoda i usluga, neki se proizvodi javljaju po prvi put
• jedna od karakteristike ulaska stranih banaka jest i osnivanje financijskih grupa

KAKO SE ULAZAK STRANIH BANAKA ODRAŽAVA NA NOVO TRŽIŠTE ?

• domace se banke teško nose sa stranom konkurencijom
• nezaposlenost u odredenim podrucjima
• s politickog aspekta: povecana kontrola stranaca

UKUPNO IMOVINE:
64 % - 4 najvece banke
41 % - 2 najuspješnije banke ( Zagrebacka banaka i Privredna banka )

ULOGA I ZNACAJ HNB –a I POSLOVNIH BANAKA U OBAVLJANJU PLATNOG PROMETA

• HNB je odigrala ključnu ulogu u izgradnji potpuno novog platnog sustava
• novi, moderni platni sustav zaživio je 1.4.2002. i sukladan je sustavima razvijenih zemalja svijeta
• HNB pri promoviranju efikasnosti, sigurnosti i solidarnosti platnih sustava, mora suradivati s inozemnim središnjim bankama i drugim institucijama

ULOGA HNB – a U SUSTAVU PLATNOG PROMETA

• predlagatelj zakonskih i donositelj podzakonskih akata i posebne ovlasti sukladno zakonom o platnom prometu licencira banke ovlaštene za obavljanje platnog prometa odreduje medubankovne sustave otvara i vodi racune platnog prometa za banke i državu, ili povjerava poslove platnog prometa drugoj instituciji ( ogovorna za štetu koju ta institucija ucini )
• nadzire obavljanje platnog prometa
• otvaraju i vode racune za obavljanje platnog prometa
• izvršavaju naloge placanja
• vode registar racuna platnog prometa
• zatvaraju racune platnog prometa
• u odredenim okolnostima mogu dati nalog za terecenje racuna platitelja na temelju od njega dobivenih ugovornih ovlasti ili sudskih odluka i ovršnih isprava
HRVATSKI SUSTAV VELIKIH PLACANJA

• uveden 2001. godine, za placanja iznad 100.000,00 kn i devizni poslovi
• HSVP je sustav za obracun medubankovnih platnih transakcija u realnom vremenu na bruto nacelu
• sudionici HSVP su HNB i banke
• HNB je vlasnik i operativni upravitelj ( odreduje limite ) HSVP – a
• HNB može blokirati racune banke
• cjenik HSVP – a donosi HNB

1. '' bruto nacelo '' – utemeljen je HSVP → znaci da se platna transakcija u potpunosi izvršava
2. '' neto nacelo '' – NKS - sustav: 2 banke; kad klijent jedne banke izvrši placanje klijentu druge banke → izvršava se tek na kraju obracunskog dana → zbog održavanja dnevne likvidnosti
- prebijanje dnevnih transakcija
- samo se saldo uplacuje na kraju radnog dana

• preko HSVP – a HNB vodi racune banaka
• banka ima jedan racun otvoren u HSVP – u
• racun sudionika otvoren u HSVP – u naziva se racun za namiru
• obracun platnih transakcija u HSVP –u obavlja se preko racuna za namiru
• banka može zadavati platne trasakcije samo na teret svog racuna za namiru
• HNB može zadavati platne trasakcije na teret racuna svih sudionika pute direktnih transfera
• HNB zadaje direktni transfer na temelju naloga sudionika ili na temelju propisa ( namirenje neto pozicije iz NKS – a, povrat sredstava banke prethodno izdvojenih za osiguranje pokrica u obracunu preko NKS –a, izvršenje osnova za namiru )

• banka može zadavati platne transakcije na teret svoga racuna za namiru s oznakom prioriteta ( redoslijeda ) izvršenja u rasponu od 1 do 98, gdje je 1 najviši, a 98 najniži prioritet izvršenja
• platna transakcija ciji redoslijed izvršenja ja zakonom propisan, izadaje se s oznakom prioriteta izvršenja od 1 do 10
• ozanku prioriteta od 11 do 98 sudionik koristi prema svojim potrebama
• HNB može zadavati direktni transfer na teret racuna za namiru sudionika s ozankom prioriteta izvršenja '' 0 '' što je najviši prioritet izvršenja

• platne transakcije se izvršavaju do visine pokrica na racun za namiru
• POKRICE NA RACUNU ZA NAMIRU cine raspoloživa novcana sredstva na racunu uvecana za namiru sudionika uveca za limit
• limit na racunu za namiru sudionika i nacin njegova odredivanja zadaje HNB

• platna transakcija je namirena nakon što je izvršeno terecenje racuna za namiru sudionika zadavatelja platne transakcije i nakon što je izvršeno odobrenje racuna za namiru sudionika primatelja platne transakcije
• platne transakcije namiruju se pojedinacno u iznosu na koje su zadane ( bruto nacelo ), u realnom vremenu
• sudionik zadavatelj platne transakcije dobiva potvrdu o izvršenom namirenju platne transakcije na njegovom racunu za namiru

• namiru konacnih neto pozicija na obracunskim racunima banaka i HNB u NKS – u na kraju obracunskog dana obavlja HNB direktnim transferima na racunima za namiru sudionika
• ako je NETO POZICIJA iz NKS – a pozitivna, HNB odobrava racun za namiru sudionika i obratno ( tereti racun za namiru sudionika )

• platne transakcije za cije izvršenje nema pokrica ( sredstva + limit ) na racunu za namiru sudionika evidentiraju se tijekom obracunskog dana u redu cekanja do osiguranja pokrica, a najdulje do kraja obracunskog dana
• tada se platne transakcije iz reda cekanja odbijaju i sudionik dobiva obavijest o odbijenim platnim transakcijama

• zadavanje platnih transakcija i ostali operativni poslovi vezani uz sudjelovanje u obracunu preko HSVP – a obavljaju se pomocu odogovarajucih vrsta platnih poruka
• poruke kojima sudionci zadaju platne transakcije nazivaju se platnim porukama i razmjenjuju se SWIFT telekomunikacijskom mrežom

NACINI ZADAVANJA I PRIMANJE PLACANJA PUTEM HSVP – a

Platne poruke – poruke za zadavanje platnih transakcija

UVJETI ZA IZVRŠENJE PLATNE PORUKE prethodna autorizacija od strane HNB – a ( ovisno o stanju na racunu za namirenje banke u HNB ) ispravnost platne poruke

STATUS SUDIONIKA u HSVP – u

• suspendiran banka ne može slati ni primati placanja placanja u korist banke cekaju na izvršenje u redu cekanja zadavatelja placanja u trenutku ukidanja suspenzije placanja se izvršavaju

• blokiran banka ne može slati i primati placanja sva placanja uplacena u korist blokirane se odbijaju ( vracaju se pošiljatelju )

LIMITI

• '' overdraft '' limit – dozvoljeni iznos negativnog stanja na racunu banaka
• '' minimum balance '' – minimalno dozovljeno pozitvno stanje na racunu banke
• '' no limit '' – limit je 0

PLACANJA UNAPRIJED
Forward payments ( radi vodenja brige o likvidnosti )

• moguce zadavanje placanja s buducim datumom valute
• placanja se izvršavaju na definirani dan valute
POSLOVI KOJI SE ODVIJAJU PREKO HSVP – a

• otvaranje i zatvaranje akreditiva
• izdavanje garancija
• sva devizna placanja ( otvaranje i zatvaranje akreditva, devizna placanja u gotovini ... )
• razne informacije iz podrucja medunarodnog financijskog poslovanja

• razlog povecanja vrijednosti – ukupne vrijednosti transakcija HSVP – a rast povjerenja raste obujam sudionika HSVP – a – bankovnog sektora
• indeks koncetracije – Hrvatski bankarski sustav je koncentrican

3.4.2007.
NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV – sustav neto namirenja
Medubankovni sustav za placanje racuna koji se vode u razlicitim bankama

Kliring je proces prihvacanja naloga od banke pošiljatelja, kontrola podataka, evidentiranje placanja i slanja naloga banci primatelju ukljucujuci izracun neto pozicija sudionika u sustavu.

Netiranje – je dogovoreni postupak izmedu sudionika platnog prometa pogodan za prebijanje njihovih obveza.
• NETIRANJE u pravilu može biti BILATERALNO I MULTILATERALNO – Hrvatska je odabrala multilateralno prebijanje

• u multilateralnom prebijanju prebijaju se sve bilateralne pozicije jednog sudionika prema svakom drugom sudioniku i dobiva jedna neto pozicija prema svim drugim sudionicima sustava

- NETIRANJE u konacnici smanjuje broj transakcija:
PRIMJER: 100 banaka * 100 transakcija prema drugoj banci i povratno
= 19.800 naloga po svakoj banci
___________________________
BILATERALNO NETIRANJE = 99 naloga po banci
MULTILATERALNO NETIRANJE = 1 nalog po banci

- netiranjem se postiže smanjenja potreba za sredstvima za održavanje likvidnosti, a manji broj transakcija istodobno je i smanjenje troškova po transakciji

Deficija:
NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV je sustav za obracun medubankovnih platnih transakcija na neto mulitilateralnom nacelu.

- Financijska agencija je vlasnik i operativni upravitelj NKS –a
•sudionici u NKS – u : - banke - HNB - trece strane ( npr. Fina )
• NKS se provodi u više obracunskih ciklusa ( 3 ) dnevno

PRAVILA RADA NKS – a

• sustav za obracun '' malih '' placanje ( do 100.000 kn )
• obracunski racun u NKS – u imaju: - banke i štedionice – po jedan racun - HNB može imati više obracunskih racuna
• obracun do visine limita na obracunskom racunu
• zadavanje placanje elektronski – file transfer
• nadzor HNB – a : limiti, blokada, iskljucenje sudionika, znak za pocetak i kraj dana.

• odredivanje prioriteta izvršenja ( 0 – 99 ), red cekanja
• zadavanje placanja do 14 dana unaprijed ( stimuliranje tarifnom politikom )
• 2 dana prije dana valute placanja postaju '' uvjetno '' neopoziva
• namirenja na racunu banke na kraju dana putem HSVP – a
• vlasnik i operativni upravitelj NKS – a je FINA
• definiraju odgovornost sudionika NKS – a ( FINE )

ODREDIVANJE LIMITA U NKS – u

• limit odreduje banka putem HSVP – a prijenosom sredstava racun za namiru HNB – a ( na racunu za osiguranje pokrica iz NKS – a )
• HNB zadaje limite u NKS – u ( u iznosu prenesenih sredstava )
• banka može tijekom dana povecati limit
• HNB na kraju obracunskog dana vraca izdvojena sredstva za limit u NKS – u na racunu banke za namiru

KONACNO NAMIRENJE NETO POZICIJA IZ NKS – a

provodi HNB na kraju dana preko HSVP – a direktnim transferima
• za pozitivnu poziciju – odobrava bancin racun za namiru
• za negativnu poziciju – tereti bancin racun za namirenje

ULOGA I ZNACAJ FINANCIJSKE AGENCIJE ( Fina )

• univerzalni i pravni sljednik Zavoda za platni promet
• osnivac FINE je RH
•187 lokacija na preko 125.000 m2
• cetri regionalna centra ( Zg, Split, Rijeka, Osijek )
• u 100 % - tnom državnom vlasništvu ali posluju iskljucivo na tražišnom principu
• nadzor nad zakonitošcu rada ima Minstarstvo financija
• nadzor nad financijskim poslovanjem ima Državni ured za reviziju – ISPIT !!!!

UVODNO O FINI

• višak prihoda nad rashodima ( dobit ) Fine rasporeduje se U: opce pricuve ( 20 % ) razvoj djelatnosti ( najviše do 30 % ) i u korist državnog proracuna
• gubitak se pokriva iz opcih pricuva, ako to nije dovoljno onda iz državnog proracuna

TIJELA AGENCIJE
• uprava
• nadzorni odbor

DJELATNOST FINE
- osnovne i komercijalne djelatnosti

10.4.2007.
FUNKCIJE SREDIŠNJE DEPOZITARNE AGENCIJE
( SDA ) – nadzor HANFA

• osnovana 18.4.1997. s radom zapocel a1999.
• SDA je mjesto na kojem se u obliku eletronickog zapisa vode podatci o: izdavateljima vrijednosnim papirima vlasnicima DEMATERIJALIZACIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA
• Skup tiskanje dionica
• dematerijalizirane dionice se vode u SDA
• nisu sva dionicka društva dematerijalizirala svoje dionice
• problem: otprema, zlouporaba

VLASNIŠTVO NAD SDA
• RH 62,2 %
• Fina 15,1 %
• 43 sudionika tržišta kapitala 22,7 %

CLANOVI AGENCIJE
• clanstvom u Agenciji smatra se clanstvo u jednoj od usluga koje Agencija nudi clanovima

CLANOVI IZDAVATELJI
• pristup uslugama depozitorija Agencije

CLANOVI SUDIONICI
• društva za poslovanje vrijednosnim papirima, banke ovlaštene za poslove s vrijednosim papirima, banke koje drže vrijednosne papire za trece

• usluge depozitorija najznacajnije usluge koje pruža SDA
• usluge prijeboja i namire
USLUGE AGENCIJE

Podjeljene su u 2 zasebne kategorije: usluge dopozitorija usluge prijeboja i namire ostale usluge Agencije: otvaranje racuna vrijednosnih papira za clana izdavatelja upis promjene podataka o vlasnicima racuna dostavljanje mjesecnog izvješca vlasnicima racuna ...

DEPOZITORIJ

Depozitorij – registar tj, središnja baza podataka u kojoj se pohranjuju i vode: podaci o izdavateljima VP podaci o VP izdavatelja podaci o vlasnicima VP podaci o clanocima koji drže VP kao skrbnici za trece osobe

PRIJEBOJ i NAMIRA

Prijeboj – postupak pripremanja transakcije za namiru
Namira – zamjena VP za novcana sredstva

• vrijednosni papiri se ukljucuju u usluge prijeboja i namire ako je: upisan i vodi se u depozitoriju
PROCEDURA UGOVORNE NAMIRE

• Podatke o trgovanjima na tržištu Agenciji dostavlja koordinator tržišta istog dana kada je transakcija sklopljena ( tzv. T + O )

• primitkom podataka smatra se da su trgovanja na tržištu konacna i clanovi ne mogu provesti nikakvu izmjenu u svezi tih trgovanja ili ih otkazati, osim u iznimnim situacijama

• kad je clan sudionik kupac ili prodavatelj u transakciji, dužan je odrediti kako ce se kolicina VP koje je kupio ili prodao rasporediti po racunu vlasnika VP njegovih stranaka u depozitoriju

• na T + 3 = UGOVORNA NAMIRA
• u trenutku namire Agencije, postoje druga ugovorna strana u svim transakcijama koje su prihvacene za postupak ugovorne namire
• na dan namire Agencija jamci za namiru one transakcije koje se namiruju u postupku ugovorne namire, ako clan kojemu se namira jamci ispuni svoju obvezu predaje prodanih VP, i / ili placanja kupljenih VP
• Agencija je osnovala jamstveni fond kako bi osigurala potrebna sredstva za ispunjenje neispunjenih obveza za namiru

OBILJEŽJA I ORGANIZACIJA DOMACEG PLATNOG PROMETA

PLATNI PROMET
• pod PLATNIM PROMETOM podrazumijeva se sva placanja u kunama izemdu sudionika u platnom prometu
• pod PLATNIM PROMETOM se podrazumijeva i placanja u drugim valutama izmedu sudionika u platnome prometu ako je zakonom tako odredeno
• SUDIONICI U PLATNOM PROMETU su: domaci poslovni subjekti i gradani, te u skladu s posebnim pripisima, strane fizicke i pravne osobe

POSLOVI PLATNOG PROMETA

otvaranje i vodenje racuna sudionika vodenje registra racuna sudionika primitak i provjera ispravnosti naloga za placanje obrada podataka iz naloga za placanje obvaljanje uplata i isplata gotovog novca knjiženje platnih transakcija na racunima slanje i primitak platnih tranasakcija u sustave za obracun medubankovnih placanja vodenje evidencije o redoslijedu placanja te drugih propisanih evidencija izvještavanje sudionika – imatelja racuna o stanju i promjenama na njihovim racunima pohrana i cuvanje dokumentacije o podatcima o platnom prometu

• POSLOVE PLATNOG PROMETA obavljaju banke i HNB
• HNB, tj, banka može, na temelju ugovora povjeriti drugoj instituciji obavljanje svih ili pojedinih poslova platnog prometa u njeno ime i za njezin racun ( u daljnjem tekstu treca strana ), ali davatelj poslova odgovoran je i snosi nastalu štetu za poslove koje u njeno ime i za njezin racu obvalja treca strana

• HNB nadzire obavljanje platnog prometa u zemlji i može banci koje poslove PP ne obavlja u skladu s ovim Zakonom ukiniti pravo na obavljanje poslova PP

REGISTAR I JEDINSTVENI REGISTAR RACUNA

REGISTAR RACUNA je evidencija svih racuna poslovnih subjekata u odredenoj banci
JEDINSTVENI REGISTAR RACUNA je evidencija svih racuna za redovno poslovanje koje vodi HNB na temelju podataka koje joj dostavljaju poslovne banke

• HNB je odlukom propisala sadržaj registra, te odredila obuhvat pojma psolovnog subjekta, a to su: pravna osoba tijelo državne vlasti tijelo državne uprave jedinica lokalne samouprave ( podrucne ) fizicka osoba koja obavlja registriranu djelatnost

VRSTE RACUNA ZA OBAVLJANJE PLATNOG PROMETA

• racun za obavljanje platnog prometa podrazumijeva se transakcijski racuni na kojima se evidentiraju novacni primici, novcani izdaci i saldo
• racuni za obavljanje PP otvaraju i vode banke
• racune banaka, racune RH i druge racune otvara i vodi HNB
• racun može imati dugovni i potražni saldo

BANKA otvara poslovnom subjektu: racun za redovno poslovanje poslovnog subjekta racun organizacijskim dijelovima psolovnog subjekta racun za posebne namjene

• RACUN ORGANIZACIJSKIM DIJELOVIMA POSLOVNOG SUBJEKTA i RACUN ZA POSEBNE NAMJENE sastavni su dio racuna za redovno poslovanje i banka ih otvara pod uvjetom da poslovni subjekt ima otvoren racun za redovno poslovanje u doticnoj banci
• sudionik može imati otvrene racune kod više banaka
• kod 1 banke poslovni subjekt može imati otvoren samo jedan racun za redovno poslovanje i po jedan racun za svaki organizacijski dio
• kod 1 banke poslovni subjekt može imati otvoreno više racuna za posebne namjene
• uvjeti i nacin otvaranja racuna poslovnog subjekta propisuje HNB

STATUS RACUNA

• ako poslovni subjekt ima više od 1 racuna za redovno poslovanje, dužan je odrediti koji mu je racun GLAVNI RACUN TJ, na kojem ce se racunu izvršavati nalozi: za placanje zakonskih obveza i javnih prihoda za naplatu VP i instrumenata osiguranja placanja s naslova izvršenja sudskih odluka i drugih ovršnih isprava voditi evidenciju o meizvršenim nalozima za placanje

• banka ne moež otvoriti racun ra redovno poslovanje poslovnog subjekta koji na racunu iz prethodnog stavka ima evidentirane nenamirene obveze.

KONSTRUKCIJA RACUNA

Racuni koje banka otvara sastoje se od dva dijela: vodeceg broja banke ( banka koja je od HNB – a dobila licencu za obavljanje platnog prometa ima svoj identifikacijski broj odreden od HNB – a ) broj racuna u banci

primjer: prvi znak je SKUPINE BANKE sljedecih 5 znamenki su jedinstveni kodovi banke ...

ZATVARANJE RACUNA ( odnosi se na pravne osobe )
• banka zatvara racun sudionika pod uvjetima iz ugovora, na temelju zakona, odnosno drugih propisa
• prije zatvaranja racuna za redovno poslovanje poslovnog subjekta moraju se zatvoriti svi racuni njegovih organizacijskih dijelova i njegovi racuni za posebne namjene otvorene u toj banci

• racun poslovnog subjekta za redovno poslovanje na teret kojega su evidentirani neizvrešni nalozi za placanje zakonskih obveza ili javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja placanja te nalozi sa naslova izvršenja sudskih odluka i drugih ovršnih isprava ne može se zatvoriti ako poslovni subjekta nema otvoren racun za redovno poslovanje u drugoj banci

• ako poslovni subjekt ima više od jednog racuna za redovno poslovanje, neizvrešene naloge koje glase na teret racuna koji se zatvara banka dostavlja drugoj banci u kojoj poslovni subjekt ima otvoren racun za redovno poslovanje

• banka je dužna izvršiti nalog za placanje na dan valute
• DAN VALUTE je dan kada nolog treba izvršiti
• pokricem na racunu smatra se stanje na racunu od prethodnog dana uvecano za priljev sredstava tijekom dana i za sredstva na osnovi ugovora s bankom o dozvoljenim negativnim saldom na racunu te umanjeno za placanja u tom danu do vremena utvrdivanja pokrica

S0 T – 1
+ priljevi iz dana T odljevi iz dana T
+ dopušteno prekoracenje
__________________________
= POKRICE

• naloge za placanje za cije izvršenje na dan valute nema pokrica na racunu platitelja, banka može vartiti nalog nalogodavcu
• iznimno, banka nece vratiti nalog za placanje zakonskih obveza i javnih prihoda
• te naloge banka evidentira i izvršava nakon osiguranja pokrica prema propisanom redoslijedu placanja, a ako redoslijed placanja nije propisan, onda redoslijednom njihova primitka u banku

NACINI I POSTUPCI IZVRŠENJA PLACANJA I OSNOVA ZA PLACANJE

• nalozi se mogu izvršavati djelomicno ukoliko nema pokrica za potpuno izvršenje naloga
• ako na racunu primatelja nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga, a platitelj ima otvorene racune kod drugih banaka, banka koja vodi racun primatelja na koji glasi glase nalozi za placanje upucuje zahtjev drugim bankama isti dan, odnosno najkasnije iduci radni dan, za blokadu kunskih i deviznih racuna platitelja koji se vode u tim bankama i unosi podatak o blokadi u jedinstveni registar racuna
• druga banka je dužna postupiti po zahtjevu banke i blokirati racun platitelja koji se vodi kod nje, do obavijesti banke o prestanku blokade racuna
• platitelj je dužan prvi radni dan nakon primitka obavijesti od banke o blokadi racuna dati nalog za prijenos sredstava s blokiranih racuna na njegov racun na kojem su evidentirani neizvršeni nalozi za placanje

• AKO JE IZVRŠENO PLACANJE SVIH OSNOVA ZA PLACANJE banka koja vodi GLAVNI RACUN: deblokira racun unosi u registra podatke o deblokadi obavještava druge banke o deblokadi racuna koje one vode i one unose podatke o deblokadi svojih racuna u jedinstvenom reigstru racuna

IZVREŠENJE PLACANJA PREKO RACUNA U BANCI
• Placanje s racuna na racun koji se vodi u istoj banci izvrašava ta banka na dan valute

IZVRŠENJE PLACANJA PREKO RACUNA KOJI SE VODE U RAZLICITIM BANKAMA
• placanje s racuna na racun koji se vode u razlicitim bankama izvršavaju se preko sustava za obracun medubankovnih platnih transakcija
• placanje se smatra konacnim nakon što se provede namira na racun banke primatelja i na racun banke primatelja u HNB – u

OBAVLJANJE GOTOVINSKOG PLATNOG PROMETA
Pravci buduceg razvoja platnog prometa

Novi servisi
• internet platni promet za poslovne subjekte
• prednost za klijenta: 24 – satna dostupnost, jednostavnost i siguran pristup, ušteda vremena, povecana mobilnost, smanjenje troškova, automatizacija poslovnih procesa
• prednosti za banke: smanjenje cijene rada i potrebnog poslovnog prostora, smanjenje pritiska na šaltere, automatiziran unos i smanjenje mogucnosti pogreške, omogucuje ponudu ostalih internet usluga

Bankomati za poslovne subjekte
• debitne i kreditne kartice za poslovne subjekte
• na kraju prve polovice 2006. godine banke su posjedovale oko 2000 bankomata

Elektronski prijenos novca ( EFT – electronic Fund Transfer )
• odvija se preko složenijih bankomata kao zamjena za blagajnicke poslove

Pos terminali ( point of sale – prodajno mjesto )
• omogucuje placanje posebno debitnom ili kreditnom karticom na svim prodajnim mjestima

OGRANICENJA PLACANJA GOTOVINOM

• placanje gotovim novcem jest izravna predaja gotovog novca izmedu sudionika placanja, uplata gotovog novca na racun i isplata gotovog novca sa racuna

• POSLOVNI SUBJEKT može placati drugom poslovnom subjektu gotovim novcem: za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5.000 kn po jednom racunu za potrebe opskrebe ovlaštenih mjenjaca gotovog novca za namjene na temelju posebne odluke guvrenera HNB – a

• POSLOVNI SUBJEKT može placati gotovim novcem gradanima, osim namjene koje se prema propisima koje ureduju porez na dohodak, placaju preko racuna gradanima
• isplate iz blagajne provoditi na temelju blagajnicke isplatnice
• poslovni subjekt NE MOŽE placati gotovim novcem ako na racunu banke ima evidentne neizvršene osnove za placanje.

OBAVLJANJE GOTOVINSKOG PLATNOG PROMETA

• obilježja i sadržaj instrumenata gotovinskog platnog prometa obrazac HUB – 1 obrazac HUB 1- 1 ( umjesto Opce uplatnice, Uputnice i Naloga za gotovinsku uplatu )
• Bankomat i EFTPOS ( Point of Sale terminal for Electronic Funds Transfer )
• ogranicenja placanja gotovinom

NALOZI ZA PLACANJE

• nalog za placanje jest nalog kojim podnositelj nalaže izvršenje placanja na racunu sudionika platnog prometa u banci ili HNB – u
• nalozi za placanje, prema obliku placanja su: nalog za uplatu nalog za isplatu nalog za bezgovotinsko placanje

OBILJEŽJA I SADRŽAJ INSTRUMENATA PLATNOG PROMETA - GOTOVINSKI PROMET

Nalog za uplatu sadrži sljedece elemente: naziv ( ime ) platitelja naziv ( ime ) primatelja broj racuna primatelja iznos opis placanja šifra opisa placanja poziv na broj odobrenja statisticko obilježje datum uplate

• nalog za uplatu je valjan, odnosno banka ce ga izvršiti ukoliko ima popunjene elemente iz tocke 1., 3., 4., i 9
• nalog se podnosi u dva primjerka, jednog zadržava banka, a drugi potvrduje primitak uplate

Nalog za isplatu sadrži sljedece elemente: naziv ( ime ) platitelja broj racuna platitelja naziv ( ime ) primatelja iznos opis placanja šifra opisa placanja poziv na broj zaduženja statisticko obilježje datum isplate ovjera platitelja potpis primatelja

• nalog za isplatu je valjan, odnosno banka ce ga izvršiti ukoliko ima popunjene elemente iz točke 2.,3.,4.,9. i 10.
• podnosi se u 2 primjerka, prvi ostaje banci, a na drugom potvrduje isplatu

NOVI OBRASCI HUB – 1

• HUB je usvojio standard za izradu obrazaca platnog prometa, i definirao vrstu, oblik, sadržaj i uporabu obrasca
• HRVATSKA UDRUGA BANAKA ( HUB ) zaštitla je oblicje obrasca pri Zavodu za intlektualno vlsništvo
• obrasci imaju isto temeljno obilježje, a pojavljuju se u dvije verzije
• temeljna razlika je što se HUB 1 namjenjuje rucnoj obradi, a HUB – 1 strojnoj obradi

Nalog za bezgotovinsko placanje sadrži sljedece elemente: naziv ( ime ) platitelja broj racuna platitelja naziv ( ime ) primatelja broj racuna primatelja iznos opis placanja šifra opisa placanja poziv na broj zaduženja poziv na broj odobrenja statsticko obilježje datum valute datum podnošenja ovjera nalogodavca

• nalog za bezgotovinsko placanje je valjan, odnosno banka ce ga izvršiti ukoliko ima popunjene elemente iz tocke 2.,4.,5.,11. i 13.
• podnosi se u 2 primjerka, prvi ostaje banci, a na drugom potvrduje isplatu

24.4.2007.

CEK

• cek je vrijednosni papir kojim izdavatelj ( trasant ) nalaže drugoj osobi ( trasatu ) da iz izdavateljeva pokrica isplati zakonitom imatelju ( remitentu ) odredenu svotu novca

• cek je: novcani obvezno pravni papir prezentacijski VP cekovna obveza je apstraktna cek je formalni papir

• cek PLATIV U ZEMLJI može se trasirati samo na banku
• cek se isplacuje po videnju
• može glasiti NA IME, PO NAREDBI ( trasant i remitent sjedinjeni ), NA DONOSITELJA (platite donositelju)

• izdavanju ceka radi podmirenje obveze prethode dva sporazuma s jedne strane : izmedu trasanta i trasata – ( izricitim ili prešutnim ) kojim se unatoc obveza trasanta da pribavi na svom racunu kod trasata potrebno pokrice uz istodobnu dužnost trasata da isplati na njega izdane cekove u okviru postojeceg pokrica s druge strane

izmedu trasanta i remitenta – koji se remitent obvezuje primljenji cek prezentirati na isplatu prvenstveno trasantu dok se trasantova obveza ocituje u dužnosti pomirbe na ceku oznacene svote samo ako to ne ucini iz bilo kojeg razloga trasat

POTREPŠTINE CEKA

• Zakon o ceku NE DEFINIRA NJEGOV POJAM nego mu odreduje BITNE POTREPŠTINE bez tih potrepština cek ne postoji ni pravno ni prakticki

BITNE POTREPŠTINE CEKA: oznaka '' cek '' bezuvjetni uput ili nalog trasatu ime trasata mjesto placanja mjesto i dan izdanja potpis trasanta

NEBITNE POTREPŠTINE CEKA: oznaka remitenta oznaka naredbe rekta klauzula oznaka '' donosiocu '' oznaka duplikata oznaka '' samo za obracun ''

OSOBE U CEKOVNOM POSLU

izdatnik ili trasant – je osoba koja izdaje cek trasat – je onaj koji treba platiti cek korisnik ili remitent indosant, žirant, naledjnik – je prenosilac prava indosator, žirator, nalodjovnik – je osoba na koju je cek prenesen prednik i sljednik nagrednik ili regredijent – osoba koja ostvaruje to pravo regresat – je zavratni obveznik ili svaki njegov prednik prosvjednik – je osoba koja podiže protest prosvjedonik – je osoba protiv koje se diže protest

MJENICA – DEFINICIJA I GOSPODARSKO ZNACENJE

• Naš Zakon o mjenici ( kao i svaki ) NE ODREDUJE NJEZIN POJAM, nego utvrduje, kako za trasiranu, tako i za vlastitu ( solo ) mjenicu, NJIHOVE BITNE POTREPŠTINE
• mjenica je vrijednosni papir u zakonski propisanom obliku, kojim je izražena obveza isplate odredene svote novca

• GOSPODARSKI ZNACAJ MJENICE – ocituje se u nekoliko oblika: • instrument kreditiranja, a na temelju toga i placanja • instrument jamstva ima prvenstveni znacaj KREDITNOG INSTRUMENTA mjenica postaje instrument multipliciranih placanja dospijelih obveza

MJENICA je: novcani obligacijski papir ( odnosi se na novac ) prezentacijski vrijednosi papir ( pravo se ne može ostvariti bez papira ) formalni vrijednosni papir ( bitne potrepštine )

OBILJEŽJA MJENICNO – PRAVNIH POSLOVA
Pisani oblik izdaje se u pisanom obliku, obicno se izdaje na mjenicnom blanketu, ali vrijedi na ostalom materijalu

apstraktnost mjenicnog posla izdaje se u svezi s temeljnim pravnim poslom ( prodaja robe na kredit uz mjenicu )

solidarnost mjenicnih obveza svi potpisnici mjenice odgovaraju solidarno imatelju mjenice

BITNE POTREPŠTINE TRASIRANE MJENICE

• oznaka da je mjenica napisana u samom slogu isprave
• bezuvjetni naputak da se plati odredena svota novca
• ime onog koji treba platiti ( trasat )
• oznaka dospijelosti ( dan dospijeca )
• mjesto gdje se treba obaviti placanje
• ime onog kome ili po cijoj se naredbi mora platiti ( remitent )
• oznaka dana i mjesta izdanja mjenice
• potpis onoga koji je mjenicu izdao ( trasant )

OSOBE U MJENICNOM POSLU
• izdatnik ( trasant ) je osoba koja izdaje mjenicu
• tezovnik ( trasat ) je osoba na koju trasant usmjeruje nalog placanja odredene mjenicne svote
• prihvatnik ( akceptant ) je glavni mjenicni dužnik
• korisnik ( remitent ) je mjenicni vjerovnik
• indosant ( žirant ) je prenositelj prava
• indosator ( žirator )- je novi korisnik
• avelist - je mjenicni jamac
• intervenijent - je akceptira
• regresant - je mjenicni obveznik protiv kojeg se ostvaruje regresno pravo
• regredijent - je sljednik koji to pravo ostvaruje
• prosvjednik - je osoba koja podiže prosvjed u cilju ocuvanja regresnog prava kod nadležnog suda
• prosvjedovnik - je osoba protiv koje se podiže protest
• domecilijat – je neka treca osoba koja o dospijecu placa mjenicu, u mjestu trasata ili trasantova prebivališta
RAZLIKA CEKA i MJENICE cek se izdaje kad ima pokrica, mjenica se izdaje kad se nema pokrica ( novca ) – kreditni instrument

VLASTITA MJENICA
- mjenica u kojoj se izdavatelj mjenice obvezuje da ce sam platiti mjenicnu svotu o dospijelosti

TRASIRANA MJENICA mjenica u kojoj njezin izdavatelj ( trasant ) daje nalog drugoj osobi ( trasatu ) da korisniku mjenice ( remitentu ) ili nekoj drugoj osobi po njegovoj naredbi isplati novcani iznos na mjenicu o dospijelosti mjenice

AKCEPTIRANJE

• akceptom trasat preuzima obvezu da mjenicu plati o dospjelosti
• svaka trasirana mjenica može se podnjeti na akceptiranje trasatu
• podnošenje je pravo, a nije dužnost
• u interesu remitenta je da što prije zatraži i dobije trasatov akcept → time dobiva jednog obveznika više, pa mjenicna obveza postaje cvršca

INDOSAMENT

• indosament je izjava dana na mjenici kojom remitent ( indosant ) prenosi prava iz mjenice na drugu osobu ( indosatara )
• svaka se mjenica može prenijeti indosamentom, cak i kad nije izricito trasirana po neredbi jer je mjenica, sama po sebi, papir po naredbi
• indosator je ovlašten mjenicu dalje indosirati, cak i na osobe koje su vec mjenicnopravno obvezane → POVRATNI INDOSAMENT
• INDOSAMENTOM se sticu sva prava utjelovljena u mjennici, a ne samo prava koja su pripadala indosantu → razlika od cesije

ISPLATA MJENICE

• mjenica plativa na odreden dan ili na odredeno vrijeme, nakon dana izdanja ili videnja, mora se podnjeti na isplatu bilo na sam dan placanja, bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim
• imatelj mjenice ne može odbiti djelomicnu isplatu.
• U slucaju djelomicne ispalte trasat može zahtjevati da se ova isplata zabilježi na mjenici i da mu se za to izda priznanica
• imatelj mjenice ne može se prisliti da primi isplatu prije dospjelosti mjenice
• trasat koji placa mjenicu prije dospjelosti cini to na svoju opasnost i štetu

ISPLATA MJENICE

Trasiranu mjenicu dužan je isplatiti : akceptant trasat agent platnog prometa – banka domicilijat avalist intervenijent vlastitu mjenicu dužan je isplatiti: izdavatelj ( trasant ) agnet platnog prometa – banka domicilijat avalist intervenijent ( treca osoba, trasat ili indosant koji može platiti mjenicu )
REKTA MJENICE

• mjenica kojoj je oduzeto svojstvo papira po naredbi
• trasat u mjenicu uvrštava klauzulu koja može glasiti npr. '' platite Marku Markovicu, ali ne po njegovoj naredbi ''
• mjenica se ne može uopce indosirati
• svrha: trasant ne želi izaci iz odnosa s remitentom

BJANKO – MJENICA

• mjenica koja nema svih bitnih sastojaka
• izdana je s namjerom da se sastojci koji nedostaju naknadno ispune
• još nije mjenica
• izdaje se obicno kao sigurnost za neku buducu tražbinu
• obicno joj nedostaje oznaka svote ili oznaka dospjelosti

AVAL

• aval je mjenicno jamstvo kojim se osigurava mjenicna isplata
• avalom se može osigurati cijela mjenicna svota ili neki njezin dio
• mjenicno jamstvo može dati treca osoba, ali i netko od potpisnika mjenice ( npr, indosant je avalist za akceptanta )
• jedino akceptant ne može biti avalist jer on je glavni dužnik

OSOBE U AVALU

• avalist ( honorant ) – mjenicni jamac
• HONORAT – osoba za koju avalist jamci
• avalist odgovara kao i honorat
• avalist se može obvezati na manju svotu od one za koju odgovara honorat ili za vecu svotu

REGRES

• naplata od solidarnih dužnika
• do regresa o dospjelosti dolazi ako mjenica nije placena ( cijela ili dio )
• do REGRESA PRIJE DOSPJELOSTI dolazi: ako je odbijeno akceptiranje ako je otvoren stecaj ili likvidacija trasata ako je otvoren stecaj ili likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje

OSOBE U REGRESU

regredijent – imatelj mjenice koji naplacuje mjenicnu svotu od mjenicnog obveznika regresat – solidarni dužnik mjenicne obveze ( trasant, indosant, avalist )

PROTEST

• protestom se najcešce utvrduje cinjenica neakceptiranja ili neisplate
• za protest je jako važno pridržavanje rokova zbog opasnosti gubitka regresnih prava
• protest je u pravilu preduvjet regresa
• podiže se kod javnog bilježnika na svom službenom podrucju

KLAZULA '' BEZ PROTESTA ''

• za mjenicu s klauzulom '' bez protesta '' može se tražiti ovrha bez prethodno podignutog protesta
• ova klauzula je važna za svakog imatelja mjenice – ušteduje mu troškove protesta oslobada ga rizika propuštanja datuma protesta

NOTIFIKACIJA

• obavijest o potpisnicima mjenice o odbijanju akceptiranja, odnosno iplate mjenice ( djelomicno ili potpuno ) o podizanju protesta

• SVRHA: da regresni mjenicni obveznice doznaju da je dospjela njihova obveza i time im se omoguci da dobrovoljno iskupe protestiranu mjenicu bez daljnih troškova

ZASTARA

• zastarom prestaje pravo da se zahtjeva ispunjenje obveze
• mjenicnopravni zahtjevi indosanta jednih protiv drugih i protiv trasanta zastaruju za šest mjeseci, racunajuci od dana kada je indosant mjenicu iskupio ili od dana kad je protiv njega postupljeno kod suda

• svi mjenicnopravni zahtjevi protiv akceptanta zastaruju za tri godine, racunajuci od dospjelosti
• mjenicnopravni zahtjevi protiv indosanta i protiv trasanta zastaruju za godinu dana racunajuci od dana pravodobno podignutog protesta od dospjelosti ako se u mjenici nalazi klauzula '' bez protesta ''

PRISLINA ISPLATA MJENICE

Ako isplata mjenicne svote nije provedena redovitm putem ( nije uopce isplacena ili djelomice ) prislina isplata može se ostvariti sudskim putem: ovršnim postupkom ( mjenica kao vjerodostojna isprava ) parnicnim postupkom

AMORTIZACIJA MJENICE

• AMORTIZACIJA MJENICE je poništenje mjenice sudskom odlukom, koja ju zamjenjuje ( svrha je sacuvati mjenicna vjerovnička prava i zaštita dužnika )
• ako sud prihvati podnesene podatke, izdaje oglas, u kome izlaže glavni sadržaj nestale mjenice s pozivom da je onaj kod koga se nalazi pokaže sudu u roku od 60 dana, jer ce je inače sud, po isteku ovog roka proglasiti poništenom. Ovaj oglas se objavljuje u '' Narodnim novinama ''
• na temelju amortizirane mjenice ne mogu se ostvariti nikakva mjenicna prava

BJANKO ZADUŽNICA
ZADUŽNICA

• ZADUŽNICA je isprava temeljem koje dužnik, na kojoj je javno ovjeren njegov potpis, daje svoju suglasnost da se radi naplate potraživanja odredenog vjerovnika zaplijene odredeni ili svi racuni koje dužnik ima kod pravnih osoba ovlaštenih da obavljaju poslove platnog prometa, te da se novac s tih racuna, sukladno njegovoj izjavi sadržanoj u toj ispravi, izravno s racuna isplati vjerovniku

• ovaj instrument novijeg je datuma ( NN 107 / 99. ) i dobro je prihvacen u hrvatskoj praksi, ponajviše zbog, u pravilu dugotrajnih sudskih postupaka kojima vjerovnici utjeruju svoje tražbine

OBILJEŽJA ZADUŽNICE

• tradicionalni i obligacijski vrijednosni papir
• formalan – pisan jsano i javno ovjerovljen
• funkcionalno razgranicen – samo instrument osiguranja placanja
• apstraktan vrijednosni papir – nije nužno navođenje pravnog posla na koji se odnosi
• ovršna isprava s učinkom pravomoćnog rješenja o ovrsi

BJANKO ZADUŽNICA

• razlikuje se od obične zadužnice po sljedećim karakteristikama: može se izdati samo na propisanom blanketu ne mora imati upisanog vjerovnika i iznos tražbine može se izdati samo na najviše propisane svote

DUŽNIK

• svaka pravna ili fizička osoba ( 0d 2005. )
• BITNI SASTOJCI BJENKO ZADUŽNICE: dužnikova suglasnost da se radi naplate vjerovnikove tražbine zaplijene njegovi racuni dužnikov ovjeren potpis

VJEROVNIK

• svaka fizička ili pravna osoba
• mora biti naznačen najkasnije u trenutku podnošenja bjanko zadužnice banci sa zahtjevom da se tražbina zapliijeni
• sve dok vjerovnik nije naznačen, bjanko zadužnica se može prenostiti bez ikakvih formalnosti

BJANKO ZADUŽNICA

• bjanko zadužnica se izdaje na obrascu koji je propisan Pravilnikom o obliku i sadržaju bjanko zadužnice
• visine iznosa na koje se izdaje određuje ministar prvosuđa ( do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do 100.000,00 kn i do 1.000.000,00 kn )
• iznos na koji je nominirana odnosi se samo na glavnicu tražbine

NAPLATA BJANKO ZADUŽNICE

Redovita naplata po zadužnici ako dužnik dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu po dospijeću, vjerovnik koji posjeduje zadužnicu, ovlašten je istu dostaviti na naplatu pravnoj osobi koja obavlja poslovne platnog prometa ( uputititi zahtjev za naplatu zadužnice ! )

• po naplati bjanko zadužnice u cijelosti, banka treba o tome obavijestiti dužnika i takvu zadužnicu mu vratiti na njegov zahtjev

Naplata zadužnice u postupku pred sudom ako se vjerovnik ne uspije redovito naplatiti po zadužnici, može inicrati provedbu ovrhe na drugim raspoloživim predmetima dužnika ( ovršni prijedlog nadležnom trgovačkom sudu )

• predmet ovrhe su, osim novčanih sredstava, i stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine
PREEDNOSTI ZADUŽNICE U ODNOSU NA MJENICU

zadužnica ima svojstvo ovršne isprave – mjenica vjerodostojne isprave zadužnica se može zadržati ako se vjerovnik u cijelosti ne namiri, mjenica ne ! izjava jamca na samoj zadužnici ima također svojstvo i učinke ovršene isprave nema protesta ni pripadajućih troškova naplata se provi do potpunog namirenja vjerovnika

REGILIRANJE MEĐUSOBNIH PLAĆANJA INSTRUMENTIMA OBVEZNOG PRAVA
Cesija
Asignacija
Prijeboj ( kompenzacija )

CESIJA

• CESIJA je ugovor kojim vjerovnik svoju otuđivu tražbinu ( potraživanje ) prenosi na drugu osobu
• ugovor o ustupanju nema učinak prema dužniku ako su on i vjerovnik ugovorili da ovaj neće moći prenjeti tražbinu na drugog ili da je neće moći prenjeti bez dužnikova pristanka

SUDIONICI

• cedent – ( ustupitelj ) – stari vjerovnik
• cesionar ( primatelj ) novi vjerovnik
• cesus – dužnik

CEDENT ( ustupitelj ) – vjerovnik koji prenosi svoje potraživanje od svog dužnika na primatelja
CESIONAR ( primatelj ) – novi vjerovnik koji će primiti naknadu za potraživanje
CESUS ( dužnik ) – osoba koja namiruje novog vjerovnika – cesionara

• s tražbinom prelaze na primatelja sporedna prava kao što su pravo prvenstva naplate, hipoteka, založno pravo, pravo iz ugovora s jamcem, pravo na kamate, ugovornu kaznu i sl.
• za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijstiti dužnika o USTUPANJU → NOTIFIKACIJA

• od trenutka notifikacije dužnik može valjano izvršiti obvezu samo cesionaru
• u slučaju da dužnik ispuni obvezu starom vjerovniku nakon ustupanja potraživanja, ali prije notifikacije, oslobađa se obveze samo ako nije znao za ustupanje
• u protivnom, ako je znao za cesiju, obveza se ne gasi plaćanjem cedentu, pa mora ispuniti obvezu cesionaru, iako nije primio obavijest o ustupanju potraživanja

ODNOS CEDENTA ( ustupitelja ) I CESIONARA ( primatelja )

• potraživanje iz ugovorene cesije prelazi s ustupitelja na primatelja u onom opsegu i kakvoći u kojoj je postojalo kod ustupitelja
• kad je tražbina ustupljena naplatnim ugovorom, ustupitelj odgovora za postojanje tražbine u vrijeme ustupanja
• ustupitelj odgovara za naplativnost ustupljene tražbine ako je to bilo ugovoreno, ali samo do visine onog što je primio od primatelja, te za naplativnost kamata, troškova oko ustupanja i troškova postupaka protiv dužnika

ODNOS CESIONARA ( primatelja ) i CESUSA ( dužnika )

• primatelj ima prema dužniku ista prava koje je ustupitelj imao prema dužniku do ustupanja
• dužnik može isticati primatelju, pored prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do časa kada je saznao za ustupanje
• CESIJA ( stari vjernovnik izlazi, ulazi novi ) ≠ ASIGNACIJA

ASIGNACIJA

• ASIGANCIJA je uputa kojom jedna osoba, uputitelj ( asignant ) ovlašćuje drugu osobu, upućenika ( asignata ) da za njezin račun ispuni nešto određenoj trećoj osobi, primatelju upute ( asignataru ) a ovog ovlašćuje da to ispunjenje primi u svoje ime ( ZOO čl.130 )
• uputa kupcu da svoju obvezu izvrši trećoj osobi
• ideja da se potraživanje prenese, a da vjerovnik ne ispadne iz odnosa kao i ideja da se dug preuzme, a da dužnik i dalje ostane u obveznom odnosu

• uputitelj ( asignant ) Ovlašćenje

• upućenika ( asignat ) Ispuni

• primatelju upute ( asignatar )

ASIGNACIJA

odnos PRIMATELJA UPUTE i UPUĆENIKA: primatelj upute stječe pravo zahtjevati od upućenika ispunjenje tek kad mu to ovaj izjavi da prihvaća uputu prihvat upute se ne može opozvati
• prihvatom upute nastaje između primatelja i upućenika obvezni odnos nezavisan od odnosa između uputitelja i upućenika, a i odnosa između uputitelja i primatelja upute

• upućenik koji je prihvatio uputu može isticati primatelju upute samo prigovore koji se tiču valjanosti prihvata, prigovori koji se temelje na sadržaju prihvata ili na sadržaju same upute, te prigovore koje ima osobno prema njemu
• primatelj može uputu prenjeti na drugog i prije prihvata upućenika, a ovaj je može prenjeti dalje, osim kad iz same upute ili posebnih okolnosti prozlazi da ona nije prenosiva

odnos PRIMATELJA UPUTE i UPUTITELJA

• vjerovnik nije dužan pristati na uputu koju mu je dužnik učinio radi ispunjenja svoje obveze, ali je dužan u svom odbijanju odmah obavijstiti dužnika, inače će mu odgovarati za štetu
• vjerovnik koji je pristao na uputu dužan je pozavti upućenika da je ispuni

odnos UPUTITELJA I UPUĆENIKA

• upućenik nije dužan prihavatiti uputu, čak i ako je dužnik uputitelja, osim ako se na to obvezao
• ali kad je uputa izdana na temelju upućenikova duga uputitelju, upućenik je dužan ispuniti je do iznosa toga duga, ako mu to ni po čemu nije teže od ispunjenja obveze prema ustupitelju
• ispunjenjem upute izdane na temelju upućenikova duga uputitelju, upućenik se u istoj mjeri oslobađa svoga duga prema uputitelju

OBILJEŽJA I ORGANIZACIJA MEĐUNARODNOG PLATNOG PROMETA

DEVIZNI SUSTAV RH, POJAM I ZNAČAJ

OPSEG I SUDIONICI DEVIZNOG TRŽIŠTA
Zakonom o deviznom poslovanju se uređuje poslovanje izmežu rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i kunama poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja jednostrani prijenosi imovine iz RH i u RH koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata to podrazumijeva sklapanje tekućih i kapitalnih poslova te njihovo izvršavanje plaćanja, naplatama ili prijenosima

Rezidenti su: pravne osobe sa sjedištem u RH, osim njihovih podružnica u inozemstvu
Podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u RH

za odreživanje da li je netko rezident ili nerezident nije bitno državljanstvo!!!!

Trgovci pojedinci,obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem, odnosno prebivalištem u RH koji samostalnim radom obavljaju gospod. djelatnost za koju su registrirane (u daljnjem tekstu poduzetnici pojedinci)

Fizičke osobe s prebivalištem u RH

Fizičke osobe koje u RH borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana

Diplomatska, konzularna i druga predstavništva RH u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji

Sve druge osobe koje nisu navedene smatraju se nerezidentima

STRANA SREDSTVA PLAĆANJA SU:
Devize-novčana potraživanja od inozemstva
Strana gotovina-novčanice, kovanice- je novčano potraživanje od središnje banke ili države koja je gotovinu izdala
Čekovi i ostala novč. Instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčili u stranoj valuti su potraživanja od izdavatelja

TRŽIŠTE STRANIH SREDSTAVA PLAĆANJA:
Tržište stranih sredstava plaćanja obuhvaća sve poslove kupnje i prodaje stranih sredstava plaćanja
Banke ugovaraju poslove kupnje i prodaje stranih sredstava plaćanja u svoje ime i za svoj račun, te u svoje ime , a za tuđi račun, a druge osobe u svoje ime i za svoj račun
Rezidenti i nerezidenti obavljaju kupoprodaju stranih sredstava plaćanja u bankama

FORMIRANJE TEČAJA
Tečaj strane valute prema kuni slobodno se formira na tržištu stranih sredstava plaćanjana temelju ponude i potražnje

OBJAVLJIVANJE I PRIMJENA SREDNJEG TEČAJA HNB-A

HNB svakog radnog dana na temelju ostvarenog prometa i tečajeva stranih valuta na tržištu stranih sredstava plaćanja utvrđuje vrijednost kune prema drugim valutama
Tako utvrđeni tečaj HNB dužna je javno objaviti
HNB propisuje način i rokove u kojima su banke i ovlašteni mjenjači dužni dostavljati podatke o prometu na tržištu stranih sredstava plaćanja
Srednji tečaj HNBa za strana sredstva plaćanja koristi se za iskazivanje potraživanja i obveza prema inozemstvu te za potrebe statistike

OVLAŠTENI MJENJAČI
Mjenjački poslovi su kupnje i prodaje strane gotovine te poslovi otkupa čekova koji glase na stranu valutu i u njoj su unovčivi
Mjenjačko poslovanje mogu obavljati rezidenti sa statusom pravne osobe i poduzetnici pojedinci koji u svom radu koriste zaštićeni računalni program za obavljanje mjenjačkih poslova, koji imaju ugovor s bankama, te koji su registrirani za obavljanje mjenjačkih poslova (ovlašteni mjenjači)
Uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova propisuje HNB

OTVARANJE I PROMET PO DEVIZNIM RAČUNIMA POSLOVNIH SUBJEKATA I GRAĐANA

PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM
Platni promet s inozemstvom obavljaju banke koje imaju odobrenje HNB i HBOR-a
Rezidenti obavljaju platni promet s inozemstvom preko banaka
Za RH platni promet s inozemstvom može obavljati i HNB
HNB propisuje i uvjete i način obavljanja platnog prometa s inozemstvom

PLAĆANJE I NAPLATA U STRANIM SREDSTVIMA PLAĆANJA
Rezidenti mogu izvršiti plaćanje ili primiti naplatu u poslovima s nerezidentima u gotovini, u kunama, stranoj gotovini i čekovima pod uvjetima i na način kako propisuje HNB
Stranu gotovinu i naplaćene čekove rezidenti su dužni položiti na račun otvoren u banci ili ih u dogovoru s bankom prodati banci u roku koji propisuje HNB

VRSTE KAPITALNIH POSLOVA, DOPUŠTENOST I OGRANIČENJA:
Poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i kunama, poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja te jednostrani prijenos imovine iz RH i u Rh podrazumijeva sklapanje tekućih i kapitalnih poslova te njihovo izvršavanje plaćanjima, naplatama i propisima
KAPITALNI POSLOVI
Su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata te jednostrani prijenosi imovine radi prijenosa kapitala,a koji nisu tekuća plaćanja i prijenosi

U kapitalne poslove se ubrajaju: izravna ulaganja poslovi s vrijed.papirima na tržištu kapitala poslovi s V.P. na tržištu novca kapitalni poslovi depozitni poslovi jednostrani prijenosi imovine(osobni prijenosi imovine, fizički prijenosi imovine) poslovi s udjelima u invest. Fondovima plaćanje na osnovi ugovora o osiguranju ulaganja u nekretnine

Similar Documents

Free Essay

Internet Bankarstvo

...Ekonomski fakultet ZAGREB Trg J.F. Kennedyja 6 Projektni zadatak iz kolegija Informacijski sustavi u trgovini Naslov projektnog zadatka: INTERNET BANKARSTVO Profesori: Članovi studentske grupe: Prof.dr.sc. Nikola Knego Ivana Blažek Doc. dr. sc. Blaženka Knežević Toma Pasarić (tpasaric@gmail.com) Martina Ruškač Tea Sever U Zagrebu, 15. prosinca 2010. SADRŽAJ: 1.UVOD 3 2. ŠTO JE INTERNET BANKARSTVO? 4 2.1. KORIŠTENJE I IDENTIFIKACIJA KORISNIKA 4 2.2. PREDNOSTI INTERNET BANKARSTVA 5 2.3. SIGURNOST KORIŠTENJA INTERNET BANKARSTVA 5 3. MOGUĆNOSTI INTERNET BANKARSTVA 7 4. INTERNET BANKARSTVO U HRVATSKOJ 8 4.1. ZAGREBAČKA BANKA 9 4.2. PRIVREDNA BANKA ZAGREB 9 4.3 Erste & Steiermarkische Banka 10 4.4. Raiffeisen BANK Austria 11 5. ZAKLJUČAK 12 6.LITERATURA 13 1.UVOD Predmet i cilj našeg rada je jedna vrsta elektroničkog poslovanja, a naziva se Internet bankarstvo. Internet bankarstvo zahvaljujući suvremenoj tehnologiji i Internetu ima brojne prednosti u odnosu na klasično poslovanje. Karakteristično je po tome što se razvilo u relativno kratkom roku te je u velikoj mjeri prihvaćeno od strane svih korisnika zbog toga što pruža jednostavnost i brzinu korištenja. U Hrvatskoj broj korisnika bilježi kontinuirani rast, kako broj građana korisnika, tako i broj poslovnih subjekata korisnika te usluge. Izvor...

Words: 2958 - Pages: 12

Free Essay

Strane Direktne Investicije

...[pic] UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA SEMINARSKI RAD STRANE DIREKTNE INVESTICIJE U SRBIJI Mentor Ime i prezime studenta i broj indeksa prof.dr Dragana Kragulj Stefan Kujundžić 526/12 Beograd,novembar,2012 APSTRAKT Dosadašnja iskustva pokazuju da su strana ulaganja igrala značajnu ulogu u strukturnim promenama proizvodnje, izvoza i načinu poslovanja u zemljama korisnicama ovih sredstava. Ovaj rad će se pored teoretskog dela koji se odnosi na strane direkne investicije uopšte, baviti stranim direktnim investicijama u Srbiji i konkretnim SDI i njihovim uticajem na sama preduzeća u koja su uložena. U ovom radu će biti opisana ulaganja u sledeća preduzeća Telenor, Fiat. Gasprom, Philip Moris, Stada, i Banca Intesa. Efekti ulaganja će se analizirati na osnovu godišnjih finansijskih izveštaja za period od 2008. do 2011. godine firmi koje posluju u Republici Srbiji. U radu su pored podataka Agencije za privredne registre korišćeni i podaci Narodne Banke, Ministarstva finansija i Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza na osnovu kojih su urađene tabele i grafikoni. SADRŽAJ APSTRAKT 1 SADRŽAJ 2 UVOD 3 MEĐUNARODNO KRETANJE KAPITALA 4 INVESTICIONI OBLIK IZVOZA KAPITALA 7 Portfolio investicije 7 Direktne investicije 8 Greenfield strane direktne investicije 8 Merdžeri i akvizicije 9 Brownfield strane direktne investicije 10 Joint venture investicije 10 Posebni vidovi ulaganja...

Words: 6340 - Pages: 26