Tema čija svrha mi se ponajviše svidjela iznad svih ostalih jest street art i aktivizam zbog svoje tendencije za promjenom stagnirajuce realnosti koja se odvija u trenutku stvaranja same ideje aktivističkog pokreta. Osovni element street arta i aktivizma koji poziva na sudjelovanje je mogućnost doslovno svakog pojedinca da predstavi svoj pogled na svijet, bilo to s namjerom mijenjanja u nekom društveno političkom kontekstu ili s namjerom podizanja svijesti o nečemu pozitivnom ili negativnom. Umjetnici su misli i ideje,a ulica je kolektivan um koji im posluži kao muzej za izložbu svojih radova javnosti, pozivajući ju na dijalog. Drugim riječima,aktivistički street art je iznošenje istine necenzuriranom slobodom govora koji se emitira na globalnoj razini. Veliku pažnju na toj sceni zaplijenio je umjetnik anonimnog identiteta "Banksy" čiji radovi često odišu kontroverznim i provokativnim temama koje "trljaju sol na rane" kapitalizma,ratova i korporacijske propagande. Svojim prepoznatljivim aktivističkim radom čak i pod krinkom skrivene osobnosti uspio je dotaknuti publicitet skoro cijelog svijeta dovodeći street art do nivoa "ulaska" sa ulice u instituciju muzeja.
"Šablonski" prikazujući tri američka vojna helikoptera u formaciji leta aero flote koja služi za transport vojnika,oružja i municije,te bombardiranje neprijateljskog teritorija. Naime,na prvom helikopteru u nizu jasno možemo uočiti rozu mašnicu,čijim uplitanjem Banksy kao da degradira ozbiljnost i vjerodostojnost vojnih i političkih planova američkih generala i političara u situaciji sa borbom "protiv" terorizma. Svima poznati datum 11. rujna koji je potresao svijet rušenjem "Twin towersa" zabijanjem tri aviona u tornjeve u sred New Yorka, dobio je odgovor raznim vojnim akcijama usmjerenim prema području Afganistana (koji je proglašen glavnim sjedištem terorizma), Iraka i Irana. U isto vrijeme s čela SAD-a širi se informacija o povezanoj suradnji Sadama Husseina i Bin Ladena,te njihovog posjedovanju nuklearnog oruzja,koja se na kraju ipak izjalovila netočnom tvrdnjom. Dok su u međuvremenu američki vojnici poslani u Afganistan da se obračunaju s terorističkim jedinicama, te eliminiraju njihove skupine s tog područja. U situacji kao što je ova, gledajući pogledom Sjedinjenih Američkih Država, očekivano je uputiti odgovor nekome tko je "započeo diskusiju". No međutim, američke vojne snage imale su u šaci sudbinu svojih terorističkih protivnika na jugu zemlje na planini koja graniči s Pakistanom. Jedini problem zbog kojeg su terorističke skupine puštene na slobodu, predstavljen je kao nalaženje terorista s druge strane katastarske granice, na teritoriju Pakistana. Dakle, nakon dugog razdoblja oružanih akcija, financijske potpore i tisuća poginulih vojnika, oružane snage SAD-a su ostale same na planini u sred "krševitog ničega" bez ikakvog uspjeha u misiji jer eliminacija terorizma nije uspiješno završena zahvaljujući vojnim i političkim manipulacijama nadležnih. Što američke vojnike na tom terenu izlaže još većoj opasnosti nepokorenih odbjeglica, s obzirom da se nalaze skoro na "raskrižju" svjetskog terorizma. Sljedeći korak bio je vraćanje tih vojnika u SAD, koji se nije mogao samo tako lako dogoditi zbog prijetnje koja se nalazila sa svih strana. Stoga je SAD ponudio kompromisno rješenje Afganistanu koji je tako reći imao mogućnost da ponudi veću dozu sigurnosti izlaza iz tako netrepeljive situacije. Tako je došlo do obečanja SAD-a Afganistanu da će im američke snage pomoći u uređenju vlasti,borbi protiv Talibana (terorista) i uspostavljanju nacije,zbog čega su ostali tamo cijelo desetljeće nakon. Naime, kao prvo američki vojnici ustavom su opisani kao "graditelji nacije", no nigdje ne postoji ustavno pravilo koje govori da su obvezni niti smiju uređivati nacionalne identitete ostalih država osim svoje. A kao drugo na tom području zabilježeno je još više terorističke prisutnosti. Ne sanirajući niti najmanji dio problema, ipak, SAD i dalje šalje svoje vojnike u akcije koje niti oni sami nisu odobrili. Ovo je samo jedan mali dijelić cijelokupne slike koji objašnjava rozu mašnicu na helikopteru američke vojske. I dok se svi ti kotačići američkog vojno političkog mehanizma međusobno vrte, terorizam i danas ekspandira zauzimajući sve veće i veće razmjere. Diljem svijeta se konstantno odvijaju neprestani napadi kao u Ugandi i Parizu nedavno, a SAD koji se zalaže i promovira borbu protiv terorizma samo šuti suzdržan od komentara dok žrtve svojih ljudi pridaje drugim zemljama (kao što je Afganistan) radi beneficialnog odnosa dvije strane, ne riješavajući, već skoro pa potičući pravi problem. Zbog toga Banksy komunicira pojmom "wrong war" satirično komentirajući borbu SAD-a protiv terorizma apelirajući na besmislenost i pogreške vojnih i političkih zahvata američkih visoko nadležnih organa vlasti. Razni kutevi gledanja na cijelu ovu situaciju dovode do pitanja na čijoj je američka vlada zapravo strani, što ujedno i objašnjava Banksyjevu simboliku tri američka vojna helikoptera, koji nose značenja tri aviona kojima su "Blizanci" srušeni. Razlog zbog kojeg sam izdvojio Banksya je moć njegove poruke koja na suptilan način odjekuje svijetom nošena krilima ulice koja kroz ovakve aktivističke umjetnike manifestira samu sebe. Mogli bismo reći da je street art je aktivizam, a aktivizam, da je street art.