Free Essay

Zadruge

In:

Submitted By vvvv1981
Words 2915
Pages 12
SAŽETAK

Zadruga je doborovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem na načelu uzajmne pomoći unaprijeđuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti ili interesa.
Zadrugar je fizička ili pravna osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje u zadruzi. To je osoba koja putem zadruge prodaje, nabavlja ili koristi prizvode ili usluge.
Zadružni savez je teritorijalni, strukovni i specijalnizirani savez u koji se udružuje više zadruga radi promicanja zadrugarstva i zajedničkih interesa.
Europska zadruga je pravna osoba koja se može osnovati na području Unije. Temeljni cilj europske zadruge je zadovoljenje potreba njenih članova i razvoj njihovih gospodarskih i scoijelanih djelatnosti.

SADRŽAJ:
SAŽETAK 2
1. UVOD 4
2. ZADRUGA 5
2.1 POJAM ZADRUGE 5
2.2 CILJ ZADRUGE 6
2.3 OBILJEŽJA ZADRUGE 6
2.4 POVIJEST ZADRUGA 6
2.5 ČLANOVI ZADRUGE 7
2.6 OSNIVANJE ZADRUGE 9
2.7 PRAVILA ZADRUGE 9
2.8 VRSTE ZADRUGA 10
2.9. PRESTANAK ZADRUGE 10
3. ZADRUŽNI SAVEZI 12
3.1 HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO 12
4. EUROPSKA ZADRUGA 15
4.1. STJECANJE I GUBITAK ČLANSTVA U EUROPSKOJ ZADRUZI 16
5. ZAKLJUČAK 17
6. LITERATURA 18

1. UVOD

U ovom radu upoznat ćemo se s pojmovima zadruga, zadružni savez i europska zadruga. Objasnit ćemo što je to zadruga, tko su članovi zadruge, koji je njen značaj i cilj te po kojem principu djeluju.
Nadalje, spomenut ćemo i vrste zadruga, odnosno koje su i kojom se djelatnošću bave. Također, objasnit ćemo pojam zadružnog saveza, odnosno što je to, koji je cilj saveza, kako se osniva i tko su mu članovi.
U radu ćemo se približiti i radu Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, koje osnovano Zakonom o zadrugama ( NN 34/11, 125/13, 76/14) odnosno koji su zadaci Centra i kako je uređen..
Na kraju, upoznat ćemo pojam europska zadruga. S obzirom da je Hrvatska članica Europske unije, tako i hrvatski zadrugari imaju pravo osnivati zadruge koje će svoju djelatnost obavljati izvan granice. Zbog toga, upoznat ćemo se sa temeljnim načelima Europske zadruge i objasniti tko su članovi Europske zadruge.

2. ZADRUGA

2.1 POJAM ZADRUGE

Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoči unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge. ( Barbić, 2002, 645 str.)
Temelji zadruge počivaju na samopomoći, odgovornosti, demokratičnosti, ravnospravnosti te solidarnosti, te je važno za napomenuti da je uvijek riječ o unaprijeđenju interesa njezinih članova na temelju zajedništva ostvarenog u njoj.

2.2 CILJ ZADRUGE

Cilj zadruge je unapređenje i zaštita gospodarskog i nekog drugogo profesionalnog interesa zadrugara radi ostvarenja njihove osobne i zajedničke dobiti ili drugih inetersa

2.3 OBILJEŽJA ZADRUGE

Obilježja zadruge su sljedeća:
a. Doborovoljno i otvoreno društvo
b. Nadzor poslovanja od strane članova
c. Unapređenje interesa njezinih članova
d. Samostalnost i neovisnost
e. Stručno usavršavanje i informiranje članova
f. Suradnja među zadrugama
g. Briga za zajednicu
Zadruga je uređena Zakonom o zadrugama koji se primjenjuje na sve vrste zadruga. Taj se zakon smatra temeljnim propisom kojim se dopunjuju posebni propisi o pojedinim vrstama zadruga.

2.4 POVIJEST ZADRUGA

Zadruge postoje već dvjestotinjak godina i prisutne su u različitim gospodarskim djelatnostima te traju obično duže od nekih profitnih tvrtki. Zadruge su se razvijale u zemljama u kojima vladaju različite političke prilike, različiti stupanj ekonomske razvijenost, i u zemljama s različitim kulturnim i političkim obilježjima. To su bile radničke zadruge, potrošačke zadruge, kreditne unije i društva uzajamne pomoći. ( Borzaga, Galera, Promicanje razumijevanja zadruga u stvaranju bolje svijeta, )
Pojava zadruga veže se uz razvoj industrije, trgovine i bankarstva. Njihovim razvojem dolazi do koncentriranja kapitala i stvaranja krupnog kapitala. To je vodilo do sve težeg položaja seljaka i oni osnivaju zadruge kako bi popravili svoj položaj i zaštitili svoje interese. Seljaci osnivaju poljoprivredne zadruge, obrtnici osnivaju obrtničke zadruge, a radnici potrošačke zadruge. ( www.hzs.hr/o_zadruzi)
Prva zadruga u svijetu i Europi nastala je 1844. godine u Engleskoj. Osnovali su je radnici tekstilne industrije kao potrošačka zadruga, preko koje su nabavljali sirovinu i prodavali svoje proizvode. Nakon toga zadruge se počinju osnivati i drugim zemljama Europe.
U Hrvatskoj, prva zadruga se osniva 1862. godine u Pitomači i to kao obrtnička zadruga, a potom se u Korčuli 1864. godine osniva štedno-kreditna zadruga. (http://zadruge.coop/hr/o-zadrugarstvu/iz-povijesti)
Početkom dvadesetog stoljeća zadrugarstvo je , na području Hrvatske, postalo važan gospodarski sustav, koji je imao utjecaja i na politička zbivanja. U tom periodu djelovalo je više od 1500 zadruga s oko 250.000 članova zadrugara.
Između dva rata zadruge su uspješno poslovale putem teritorijalnih saveza u Zagrebu i Splitu. Nakon drugog svjetskog rata zadrugarstvo gubi svoje izvorne osobine radi kolektivizacije po uzoru na tadašnji SSSR. Međutim, već pedesetih godina dvadesetog stoljeća, kolektivizam se napušta i ponovno dolazi do uzleta zadrugarstva. Počinju se osnivati zadružni i zadružno poslovni savezi, te posebice zadružno štedioničarstvo i bankarstvo. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća ponovno dolazi do marginalizacije zadruga i takvo stanje ostaje sve uspostavljanja samostalne Republike Hrvatske. Hrvatski Sabor prvi Zakon o zadrugama donosi 1994. godine. (www.hzs.hr/o_zadruzi)

2.5 ČLANOVI ZADRUGE

Članom zadruge može biti fizička osoba i pravna osoba odnosno svaka osoba koja sudjeluje u radu zadruge ili koristi njezine usluge. Član zadruge se naziva zadrugar. Zadruga od svojih članova očekuje neposredno sudjelovanje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana odnosno da posluje putem zadruge, a ne samo da sudjeluje u rezultatima poslovanja. To je temelj zajedništva i uzajamne pomoći. Iz toga proizlazi da zadrugari mogu biti osobe koje se bave nekim poslovanjem jer samo one mogu poslovati putem zadruge. Iznimke su štedno-kreditne zadruge u kojima mogu biti članovi građani koji ne obavljaju neko poslovanje, nego ulažu depozite ili uzimaju zajmove.
Zadruga mora voditi imenik zadrugara u kojem se evidentirani svi zadrugari i njihove promjene. Imenik mora biti ažuriran tako da se iz njega lako mogu iščitati aktivni i neaktivni zadrugari.Za vođenje imenika zadužena je uprava zadruge tj.upravitelj.
Članom zadruge se postaje onda kada se ispune svi preduvijeti za stjecanje članstva.
Članstvo u zadruzi prestaje smrću fizičke osobe, istupanjem iz zadruge temeljem pismene obavijesti, gubitkom uvjeta za članstvom ili isključenjem člana te s prestankom rada zadruge.
Osoba kojoj je prestalo članstvo u zadruzi, ima pravo na isplatu uloga dijela dobiti iz godine kad je članstvo prestalo.

2.6 OSNIVANJE ZADRUGE

Zakon propisuje da zadrugu mogu osnovati najmanje sedam osnivača ( Zakon o zadrugama NN 34/11, 125/13, 76/14, članak 6, stavak 1). Za zadruge je karakteristično da broj zadrugara nije zatvoren odnosno odnosno nije ograničen brojem udjela.
Zadruga može unijeti ograničenja članstva kao na primjer da ograniči članstvo samo na pripadnike određenih zanimanja, osobe koje se bave određenim poslom, osobe koje imaju zajedničke interese isl.
Zadruga je osnovana nakon potpisa izjave osnivača o prihvačanju pravila zadruge, a svojstvo pravne osobe stječe se upisom u sudski registar.

2.7 PRAVILA ZADRUGE

Pravila zadruge su temeljni akt zadruge, koja su donijeta na Osnivačkoj skupini. Pravila zadruge se smtraju valjanima kada se potpiše od strane osnivača izjava o prihvačanju pravila.
Pravila sadrže odredbe o :
a. Tvrtki i sjedištu zadruge
b. Djelatnosti
c. Visini članskog uloga ( izraženu u novcu)
d. Rok u kojem se u zadrugu moraju unijeti članski ulozi
e. Prava i obveze osnivača u obavljanju djelatnosti, upravljanju, udjelu u dobiti...
f. Druge odredbe koje se odnose na osnivanje, poslovanje i prestanak djelatnosti zadruge
( Zakon o zadrugama NN 34/11, 125/13, 76/14)

2.8 VRSTE ZADRUGA

Prema gospodarskim i profesionalnim interesima zadruge možemo podijeliti na više vrsta.
To su:
1. Poljoprovredna zadruga – zadruga kojoj je glavna djelatnost biljnogojstvo, stočarstvo, šumarstvo ili lovstvo
2. Radnička zadruga – zadruga u kojoj dvije trećine članova ima sklopljen ugovor o radu sa zadrugom
3. Ribarska zadruga – zadruga u kojoj je osnovna djelatnost ribarstvo, te plasman robe na tržište
4. Stambena zadruga – zadruga koja je osnvana radi zadovoljenja stambenih potreba njenih članova
5. Graditeljska zadruga – zadruga koja obavlja djelatnost građenjem,
6. Socijalna zadruga – osnovana radi obavljanja djelatnosti kojima se pruža pomoć u zadovoljenju osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje ne mogu zadovoljiti potrebe zbog osobnih, gospodarskih i drugih okolnosti.
7. Potrošačka zadruga – zadruga osnovana radi zajedničke kupnje, tj.nabave robe ili usluga
8. Obrtnička zadruga – zadruga kojoj najmanje jedna polovina članova obavlja djelatnost sukladno Zakonu o obrtu
9. Sekundarna zadruga – zadruga koju osnivaju dvije ili više zadruga radi zajedničkog natupa na tržištu, povećanju konkuretnosti i ostavarivanju drugih zajedničkih ciljeva
( Zakon o zadrugama NN 34/11, 125/13, 76/14)

2.9. PRESTANAK ZADRUGE

Za prestanak zadruge vrijedi kao i za prestanak svakog društva. Postoje razlozi za prestanak rada zadruge i radnje koje se provode da bi došlo do prestanka zadruge.
Neki od razloga su:
• Donošenje odluke Skupštine o prestanku zadruge, spajanju zadruge s drugom zadrugom, pripajanju zadruge drugoj zadruzi ili podjeli zadruge na više zadruga
• Pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje ništavnost upisa zadruge u sudski registar
• Stečaj zadruge
• Neki drugi slučajevi utvrđeni zakonom, ugovorom o osnivanju zadruge tj.pravilima zadruge
Nakon nastanka razloga za prestanak zadruge, potrebno je provesti likvidaciju ( ukoliko zadruga nije prestala postojati radi otvaranja stečajnog postupka nad zadrugom ili ako zadruga prestaje biti zbog pripajanja ili spajanja). Nakon provođenja likvidacije dolazi do brisanja zadruge iz sudskog registra i s tim ona prestaje postojati. Iz sudskog registra se ne smiju brisati one pravne osobe čiji imovinski odnosi nisu raščišćeni. ( Barbić, 2002, 705-706 str.)

3. ZADRUŽNI SAVEZI

Zadruge mogu osnovati i udruživati se u teritorijalne i strukovne zadružne saveze radi usklađivanja, zastupanja i promicanja zajedničkih interesa u sklopu kojih ostvaraju gospodarske, poslovne i druge interese. Na taj način ostvaruju svoj cilj koji je i zajednički cilj zadrugara ali sada na razini na kojoj to svaka pojedina zadruga nebi mogla sama ostavariti.
Takav savez je društvo u kojemu su članovi zadruge, a cilj mu je usklađivanje, zastupanje i promicianje zajedničkih interesa članova zadruga.
Zadružni savez je pravna osoba i upisuje se u sudski registar isto kao i zadruga. Članovi zadruga osnivaju zadružni savez odlukom o osnivanju i donošenjem statuta. U njima moraju odrediti uvjete za osnivanje saveza i način njegova osnivanja, urediti pitanja upravljanja savezom te sve ostalo što smtraju potrebnim za djelovanje saveza.
Na zadružni savez primjenjuju se propisi Zakona kojim se uređuju zadruge. Tim zakonom je osnovan i Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo.

3.1 HRVATSKI CENTAR ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO

Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo je samostalna, stručna-poslovna organizacija zadruga i zadružnih saveza čiji je cilj promicanje, usklađivanje i zastupanje zajedničkih interesa zadrugara, zadruga i zadružnih saveza.

Zadaci Centra su:
• Praćenje stanja i rada u području zadrugarstva, te prikupljanje i analiziranje podataka te predlaganje mjera za unapređenje zadrugarstva
• Vođenje središnje evidencije zadruga i zadružnih saveza
• Suradnja sa zadrugama i zadružnim savezima
• Pružanje stručne i druge pomoći zadrugama i zadružnim savezima
• Pružanje savjetovanja zadrugama i zadružnim savezima
• Promicanje i zastupanje interesa zadruga i zadružnih saveza
• Davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja propisa iz područja zadrugarstva
• Organiziranje i provođenje izobrazbe i savjetovanja iz područja zadrugarstva
• Izdavanje publikacija i drugih promotivnih materijala
• Promicanje suradnje zadruga i zadružnih saveza radi njihovog povezivanja, uspostave i razvoja poslovnih odnosa na tržištu
• Sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima suradnje na području zadrugarstva
• Poticanje, razvijanje i zaštita zadružnih načela i vrednota, te briga o provođenju istih
• Surađivanje s lokalnom zajednicom
• Promicanje zadružnih proizvoda i usluga
• Predstavljan je zadruge i zadružnih saveza u zemlji i inozemstvu
( Statut Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, narodne-novine.nn.hr/clanci)
Centar ima status javne ustanove koja zastupa i usklađuje interese zadruga i zadružnih saveza, prati i analizira podatke u području zadrugarstva, predlaže mjere za njegovo unaprjeđenje, pruža stručnu pomoć zadrugama i zadružnim savezima, organizira i provodi izobrazbe i savjetovanja iz područja zadrugarstva, dakle, radi na poslovima unarprjeđivanja i razvoja zadrugarstva u cjelini.
Centar vodi središnju evidenciju zadruga i zadružnih saveza, sukladno Pravilniku o evidenciji zadruga i zadružnih saveza , o čemu izdaje potvrde, uvjerenja i druge isprave, koje imaju snagu javne isprave.
Poslovi i ovlasti Centra regulirani su Zakonom o zadrugama i Statutom Centra. Tijela Centra su Upravno vijeće i ravnatelj. Upravno vijeće čine predsjednik ( predstavnik Ministarstva poduzetništva i obrta) i četiri člana ( predstavnik Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva branitelja, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i predstavnik zaposlenika Centra). ( http://www.hzs.hr/o_zadruzi.htm)
Poslovi koje obavlja Upravno vijeće su donošenje Statuta Centra uz suglasnost ministra poduzetništva i obrta, donošenje godišnjeg programa rada i financijski plan, također uz suglasnost ministra poduzetništva i obrta. Upravno vijeće je zaduženo i za raspisivanje natječaja za ravnatelja, te donosi odluku o imenovanju i razrešenju ravnatelja. Također među poslove Upravnog vijeća spada i odlučivanje o raspolaganju imovinom koja je u vlasništvu Centra, dolučivanje o osnivanju podružnica Centra te donošenje poslovnika.
U djelokrug ravnatelja Centra između ostalog spada rukovođenje radom Centra, organiziranje rada i odgovaranje za zakonitost rada Centra, predstavljanje i zastupanje Centra, predlaganje godišnjeg programa rada i financijskog plana, izrada prijedloga Statuta, provođenje odluka Upravnog vijeća te obavljanje drugih poslova utvrđenih Zakonom i Statutom.
( Statut Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014)

4. EUROPSKA ZADRUGA

U Europskoj uniji pojam zadruge označava autonomnu dobrovoljnu organizaciju u okviru koje se okupljaju članovi kako bi ostvarili zajedničke ekonomske, socijalne i kulturološke ciljeve putem demokratski vođene organizacije. (http://www.zadruga.obz.hr/index.php/hr/zadruge-u-europi)
Danas u Europskoj uniji posluje približno 250.000 zadruga sa 163 milijun zadrugara i zaposšljava oko 5.4 milijuna ljudi ( http://www.zadruga.obz.hr/index.php/hr/zadruge-u-europi )
Statut europskih zadruga donesen je 2003.godine kako bi se olakšalo njihovo međudržavno poslovanje. Statut europskih zadruga također uređuje udruživanje svih vrsta poduzeća s namjerom ostvarivanja zajedničkih koristi, kao što je ulazak na nova tržišta,, zajedničke razvojne aktivnosti i slično. Statutom je omogućeno udruživanje pet ili više građana Europske unije iz više od jedne zemlje članice u europsku zadrugu (SCE - Societas cooperativa Europaea). (http://www.zadruga.obz.hr/index.php/hr/zadruge-u-europi)
Europska zadruga je kao i ostale zadruge pravna osoba čiji članovi djeluju zajedno, ali ipak zadržavaju neovisnost i osnovana je na području Europske unije.
Načela Europske zadruge su:
a. djelatnost Europske zadruge se obavlja radi zajedničke dobrobiti svih njezinih članova tj. svaki član ima koristi od Europske zadruge sukladno svom udjelu
b. članovi Europske zadruge trebaju sudjelovati u djelatnostima Europske zadruge
c. nadzor nad Europskom zadrugom je ravnomjerno raspoređen između članova ( jedan član-jedan glas)
d. kamate na poslovne i kreditne udjele moraju biti ograničene
e. dobit se razmjerno dijeli prema poslovima koji su sklopljeni s Europskom zadrugom ili se zadržava radi potreba članova Europske zadruge
f. ne smiju postojati umjetne zapreke za članstvo u Europskoj zadruzi
g. čistu imovinu i rezerve Europske zadruge u slučaju njezina prestanka treba podijeliti nepristano, tj drugom zadružnom tijelu koje ostavruje slične ciljeve ili interese

4.1. STJECANJE I GUBITAK ČLANSTVA U EUROPSKOJ ZADRUZI

Članovima Europske zadruge mogu postati bilo koja fizička ili pravna osoba, osim ako statut ne određuje drugačije. Također, statutom europske zadruge može se odrediti da članom zadruge postanu i one osobe koje nemaju namjeru koristiti usluge ili proizvoditi robu u sklopu zadruge. Takvi članovi imaju ulogu ulagatelja ( ne korisnika) zadruge. Statutom se može odreditii i dodatni uvijeti za pristupanje u zadrugu, kao naprimjer upis minimalnog iznosa kapitala ili nekoh uvijeta koji se odnosa na cilj poslovanja zasdruge.
U sjedištu Europske zadruge vodi se popsi svih članova i njihovih poslovnih udjela . Na isti popis se unose i sve transkacije koje utječu na iznos temeljnog kapitala.
Članstvo može prestati istupanjem članova, isključenjem članova, u slučaju stečaja, smrti člana i radi mnogo drugih stavri koje mogu odrediti statut zadruge ili nacionalni propisai države-članice. U slučaju prestanka članstva, član zadruge ima pravo na isplatu svojih poslovnih udjela.

5. ZAKLJUČAK

Povijest zadruga duga je preko dvjesto godina. Prve zadruge u Europi osnovane su u Engleskoj,radnici tekstilne tvornice kao nabavno prodajnu zadrugu, preko koje su nabavljali sirovinu i prodavali svoje proizvode. Na području Republike Hrvatske prvi put pojavile u Pitomači koja je osnovana od strane obrtnika i u Korčuli 1864 godine gdje osnovana od strane poljoprivrednika osnovana štedno-kreditna zadruga. Danas u Hrvatskoj djeluje preko 1200 zadruga , sa približno 20,000 članova, zadrugara.
To je dobrovoljno udruženje zadrugara koje počivana na temeljima uzajamne pomoći, demokracije, ravnopravnosti i solidarnosti.
U Hrvatskoj je položaj zadruga uređene Zakonom o zadrugama ( NN 34/11, 125/13, 76/14) što uvelike olašava poslovanje zadruga.
Također ulaskom u Europsku uniju, otvorila se mogućnost da i hrvatski zadrugari osnivaju europsku zadrugu, te da svoju gospodarsku djelatnost obavljaju i izvan granica Republike Hrvatske, što bi u konačnici rezultiralo pomakom na bolje u ekonomskom smislu.

6. LITERATURA
• Barbić, Jakša, Pravo društava, knjiga treća, Organizator, Zagreb, 2002
• Borzaga, Carlo, Galera, Giulia, Promicanje razumijevanja zadruga u stvaranju boljeg svijeta, http://www.euricse.eu/wp-content/uploads/2015/03/venice_croatian_3.0_0.pdf
• Jurić Dionis, Europska zadruga, Pravni fakultet u Rijeci, https://bib.irb.hr/datoteka/278823.EUROPSKA_ZADRUGA.pdf, 28.11.2015
• Statut Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo (http:// narodne.novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_11_133_2513.html, 15.12.2015.
• Zakon o zadrugama, NN 34/17, 125/13, 76/14, www.zakon.hr, 28.10.2015.
• http://www.hzs.hr/o_zadruzi.htm, 17.12.2015.
• http://www.zadruga.obz.hr/index.php/hr/zadruge-u-europi, 02.11.2015.
• http://www.hzs.hr/o_zadruzi.htm, 28.10.2015.
• http://zadruge.coop/hr/o-zadrugarstvu/iz-povijesti 05.11.2015.
• https://coopseurope.coop/about-us/2015-work-plan, 29.10.2015
• http://www.obz.hr/hr/pdf/zadruga.pdf , 16.12.2015

Similar Documents

Free Essay

Performance of Serbian Agricutural Policy

...Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet Subotica (odeljenje u Novom Sadu) SEMINARSKI RAD IZ AGRARNE POLITIKE EVROPSKE UNIJE Tema: Performanse agrarnog sektora Srbije Mentor: Student: Prof. dr. Koviljko Lovre Marina Perica P010/11 Asistent Marinko Kresoja Novi Sad, 2014. godina Sadržaj: Sadržaj............................................................................................. 2 Uvod................................................................................................ 3 Stanje i razvoj poljoprivrede Srbije................................................. 3 Analiza resursa................................................................................ 4 Stanovništvo................................................................................................. 4 Zemljište....................................................................................................... 5 Sistemi za navodnjavanje............................................................................. 7 SWOT analiza............................................................................................... 8 Proizvodni rezultati..................................................................................... 9 Biljna proizvodnja....................................................................................... 9 Stočarstvo................................................................................................

Words: 3560 - Pages: 15

Free Essay

Logistika

...L O G I S T I K A |1. |Potrebe uvođenja poslovne |Potreba uvođenja logistike došla je u uvjetima kada ponuda dobara nije mogla podmiriti postojeću potražnju te je zadaća| | |logistike |poduzeća bila iznaći način povećanja obujma proizvodnje i unapređenje proizvodnosti rada. To se postizalo | | | |tehničko-tehnološkim razvojem, automatizacijom i racionalizacijom, no kasnije se javlja problem zasićenosti tržišta. | | | |Time se problem iz proizvodnje prebacuje na prodaju čime raste i značaj prodaje i marketinga | |2. |Svrha logistike i poticaji|Logistikom se biraju funkcijska, organizacijska, osobna, materijalna i druga sredstva za poboljšanje tokova dobara i | | |za uvođenje |vrijednosti u poduzeću čime ona postaje integrirajuća funkcija poduzeća. | | | |Svrha logistike je troškovno povoljnija proizvodnja i distribucija te postizanje konkurentskih prednosti. | | | |Svrha logistike je stalno usavršavanje protoka dobara i informacija kroz poduzeće. | | | |Ciljevi logistike su smanjenje zaliha, skraćivanje vremena protoka dobara i informacija te skraćivanje vremena reakcija| | | |na naloge kupaca...

Words: 9013 - Pages: 37

Free Essay

Market Research

...UNIVERZITET SINERGIJA - BIJELJINA POSLOVNI FAKULTET DIPLOMSKI RAD TEMA: Istraživanje tržišta u marketinški orjentisanom preduzeću Kandidat Mentor Student: Profesor: Bijeljina, 2010. UNIVERZITET SINERGIJA – BIJELJINA POSLOVNI FAKULTET DIPLOMSKI RAD br. ______ Naziv rada: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA U MARKETINŠKI ORJENTISANOM PREDUZEĆU Kandidat: student Bojan Krivaćević br. Indeksa PF-65/07 Teze: 1. Uvod 2. Predmet i cilj istraživanja 3. Uloga i značaj istraživanja tržišta u preduzeću 4. Osnovni elementi istraživanja tržišta a. Tržišne karakteristike proizvoda b. Kvantitativna i kvalitativna analiza tržišta 5. Metode istraživanja tržišta 6. Segmentacija tržišta 7. Izbor marketing strategije 8. Primjer iz prakse: Istraživanje tržišta gaziranih sokova c. Pozicioniranje brenda na tržištu d. Inovacije i marketing e. Istraživanje tržišta - rezultati istraživanja 9. Zaključak 10. Literatura Datum uručivanja: ______________ Dekan: Mentor Profesor Profesor Dr Slobodan Barać Dr Milenko Stanić ________________ ______________ SAŽETAK Poznavanje tržišta neophodan je preduslov u izradi kvalitetnog marketinškog plana. Kvalitet poslovnih odluka koje se donose, podjednako zavisi od kvaliteta informacija kojima se raspolaže. Istraživanje tržišta pruža potporu pri donošenju marketinških odluka. Prema jednostavnoj definiciji...

Words: 14263 - Pages: 58