Ukratko o EU fondovima
Poštovani polaznici radionice,

Pred Vama se nalazi kratki prikaz najvažnijih fondova dostupnih u ovoj pretpristupnoj fazi. Ova skripta je skraćena verzija, sabrana sa niza internetskih stranica koje javno objavljuju informacije o raznim mogućnostima prijave na EU projekte. Informacije su preuzete poštujući autorsko pravo autora i navodeći izvor objave.

U ovoj skripti trudili smo se ukratko objaviti informaciju o najvažnijim fondovima koji bi Vam koristili, uz navođenje linkova na stranice na kojima možete pročitati detaljne informacije.

Želimo Vam sreću u prijavama na EU projekte!

1

Sadržaj
Ukratko o EU fondovima ........................................................................................................... 1 Uvod – ukratko o IPA pretpristupnom programu EU i programima Zajednice ......................... 3 IPA .......................................................................................................................................... 3 Programi zajednice ................................................................................................................. 4 Mogućnosti za poslovni sektor, obrazovne i ostale institucije te javni sektor ....................... 5 O pojedinim fondovima .............................................................................................................. 7 Istraživanje i razvoj/Konkurentnost i Inovacije...................................................................... 7 FP7 program (7. okvirni program za istraživanje i razvoj) .............................................. 8 CIP – okvirni program za konkurentnosti i inovacije ...................................................... 12 IPA III c regionalna konkurentnost .................................................................................. 15 Eureka ............................................................................................................................... 17 Eurostars .......................................................................................................................... 18 Okoliš, energija, transport .................................................................................................... 20 Marco Polo II ................................................................................................................... 20 Intelligent Energy Europe – dio programa CIP ............................................................... 24 Transnacionalni program za Jugoistočnu Europu – South East Europe (SEE) .............. 27 Transnacionalni program Mediteran – Mediterranean Programme (MED) ................... 31 Regionalna konkurentnost .................................................................................................... 36 IPA IIIc ............................................................................................................................. 36 IPA Cross-border cooperation (CBC) – komponenta II .................................................. 36 Socijalna politika .................................................................................................................. 37 Program cjeloživotnog obrazovanja – Life-long learning program ................................ 38 Program zajednice u području javnog zdravstva ............................................................. 44 Poljoprivreda ........................................................................................................................ 45 IPARD ............................................................................................................................... 45 Strukturni fondovi – otvoreni ulaskom u EU ........................................................................... 47 Središnja agencija za financiranje i ugovaranje projekata EU ................................................. 48 Ostalo - O nekim institucijama u Hrvatskoj koje se bave pitanjima Europske Unije .............. 48

2

Uvod – ukratko o IPA pretpristupnom programu EU i programima Zajednice
Izvor: http://www.hamag.hr/

IPA
Pretpristupni programi Europske unije na raspolaganju su državama koje još nisu stupile u članstvo EU, odnosno državama kandidatkinjama (Hrvatska, Turska i Makedonija) te državama potencijalnim kandidatkinjama (Albanija, BiH, Srbija i Crna Gora). Do 2007. godine to su bili programi: CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Od 2007. godine sve te programe objedinjuje jedan program pod nazivom IPA (eng. Instrument for PreAccession Assistance). IPA je pretpristupni program za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Financijska vrijednost programa je 11,468 milijardi eura. Zakonodavni okvir:
• • •

Uredba Vijeća EU br. 1085/2006 Uredba komisije br. 718/2007 Okvirni Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih Zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske Zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta Pretpristupne Pomoći (IPA) (NNMU 10/07)

Osnovni ciljevi IPA programa su:
•

potpora državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU te u provedbi usklađenih propisa;

•

priprema za korištenje fondova koji će državama biti na raspolaganju kad postanu članice Unije.

IPA program sastoji se od pet komponenti: I. Pomoć u tranziciji i jačanje institucija II. Prekogranična suradnja III. Regionalni razvoj IV. Razvoj ljudskih potencijala V. Ruralni razvoj 3

Programi zajednice
Hrvatska ima pristup programima Zajednice koji su namijenjeni projektima u pojedinim sektorskim politikama, odnosno projektima na području istraživanja i razvoja, zaštite okoliša, energetike, prometa i dr. Programi prvenstveno potiču međusobnu suradnju zemalja članica u provedbi zajedničkih politika i postizanju zajedničkih ciljeva EU. U početku su bili dostupni samo državama članicama, međutim odluka da se u određene programe uključe i države kandidati i potencijalni kandidati donesena je zbog brže pripreme za njihovo članstvo i pune integracije u EU. Za sudjelovanje u Programima Zajednice države plaćaju tzv. entry ticket na programskoj razini te sudjeluju u sufinanciranju projekata. Svaka zemlja ima mogućnost procjene u kojim programima Zajednice želi sudjelovati, odnosno mogućnost da procijeni hoće li joj koristi od programa biti veće od troškova sudjelovanja. Programe najčešće provode specijalizirane agencije Europske komisije, ali se ponekad zahtijevaju provedbene strukture na nacionalnoj razini. Svaki program ima posebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila. Europska komisija odlučuje o vrsti i trajanju programa te raspoloživom proračunu. Europsko vijeće u Thessalonikiu je 2003. godine otvorilo Hrvatskoj mogućnost sudjelovanja u programima Zajednice. Okvirni sporazum iz 2004. godine pruža osnovu za sudjelovanje Hrvatske u programima. Programi Zajednice u kojima sudjeluje Republika Hrvatska:
• • • • • • • • • •

Sedmi okvirni program – FP7 (istraživanje, tehnološki razvoj) CIP (poduzetništvo i inovacije) Progress (zapošljavanje i socijalna politika) Media 2007 Kultura 2007-2013 Europa za građane Civil Protetction Financial Instrument Program za zdravlje 2007-2013 MARCO POLO II IDABC 4

• •

Fiscalis 2013 (porezi) Customs 2013 (carine)

Mogućnosti za poslovni sektor, obrazovne i ostale institucije te javni sektor
Poduzeća iz RH imaju pravo sudjelovati na svim natječajima u EU u svojstvu dobavljača, davatelja usluga ili izvođača radova kao i partnera na pozivima za prikupljanje ponuda. Iako su EU fondovi u pretpristupnom razdoblju prvenstveno namijenjeni javnom sektoru postoje mogućnosti financiranja i poslovnog sektora tj. malih i srednjih poduzetnika. Tako je primjerice putem SAPARD/IPARD programa omogućeno financiranje poljoprivrednih gospodarstava kao i pravnih i fizičkih osoba u prehrambenoj industriji.

Financiranje projekata malih i srednjih poduzeća te obrazovnih institucija, nevladinih udruga i sl. moguće je kroz tzv. grant scheme, odnosno dodjelu bespovratnih potpora iz programa IPA. Mogućnosti za poslovni sektor pružaju se i kroz programe Zajednice, od kojih posebno treba naglasiti Program za konkurentnost i inovacije te Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj. U nastavku se nalazi shema programa Zajednice otvorenih za Hrvatsku, pretpristupnih programa kao i programa koji će za Hrvatsku biti otvoreni nakon pristupanja Europskoj uniji.

Istraživanje i razvoj a. FP7 – Sedmi okvirni program b. CIP (Entrepreneurship and Innovation Programme (EIP), Information Communication Technologies Policy Support Programme (ICTPSP) c. EUROSTARS d. COST e. EUREKA

5

Konkurentnost i inovacije a. FP7 – Sedmi okvirni program b. CIP (Entrepreneurship and Innovation Programme (EIP), Information Communication Technologies Policy Support Programme (ICTPSP) c. EUROSTARS d. EUREKA e. IPA – III c - Regionalna konkurentnost

Okoliš, energija i transport a. LIFE+ b. MARCO POLO II c. CIP (Intelligent Energy Europe (IEE)) d. IPA – III b - Zaštita okoliša e. Civil Protection Financial Instrument

Poljoprivreda a. EAFRD b. EFF c. IPA - V

6

Kultura i europski identitet a. CULTURE 2007 b. MEDIA 2007 c. EUROPE FOR CITIZENS d. YOUTH IN ACTION

Regionalna politika a. ERDF b. CF c. IPA – III a - Prometna infrastruktura d. IPA – III c - Regionalna konkurentnost e. IPA – II

Socijalna politika a. LLL b. TEMPUS c. ERASMUS MUNDUS d. ESF e. IPA - IV f. PROGRESS g. Program za zdravlje

O pojedinim fondovima

Istraživanje i razvoj/Konkurentnost i Inovacije
7

FP7 program (7. okvirni program za istraživanje i razvoj) Izvor: Hrvatski institut za tehnologiju www.hit.hr

Ukratko o FP7 Okvirni program (FP) je glavni program Europske unije koji financira istraživanje i tehnološki razvoj. Status zemlje kandidatkinje omogućava Hrvatskoj da partneri iz Hrvatske budu nositelji projekta kao i zemlje EU. U programu FP7 može sudjelovati bilo koji pravni subjekt ili pojedinac na teritoriju zemlje koja sudjeluje u programu na temelju članstva. Uvjeti ovise o pojedinim natječajima koje raspisuje Europska komisija (www.cordis.europa.eu). Za program FP7 u Hrvatskoj nadležni su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Uprava za međunarodnu suradnju (www.mzos.hr) i Hrvatski institut za tehnologiju (www.hit.hr).

Trenutno je aktualan FP7, Sedmi okvirni program (Seventh Framework Programme) koji traje od 2007. do 2013., a raspolaže budžetom od oko 50 milijardi eura. Okvirni programi se implementiraju od 1984. godine i do sada ih je bilo šest (FP1, FP2…,FP6). Cilj Sedmog okvirnog programa (FP7) je daljnja izgradnja Europskog istraživačkog prostora (European Research Area, ERA) u smislu znanja, rasta i razvoja. Cjelokupni FP7 funkcionira na način da se raspisuju natječaji s točno definiranim kriterijima i aktivnostima. FP7 je podijeljen na četiri specifična programa: Cooperation (Suradnja) Ideas (Ideje) People (Ljudi) Capacities (Istraživački kapaciteti) Nadalje, svi specifični programi podijeljeni su na niz programa ili aktivnosti.

Suradnja Specifični program Suradnja (Cooperation) je najopsežnija komponenta cijelog Sedmog okvirnog programa, s budžetom od 32 413 milijarde eura. Program podrazumijeva međunarodnu suradnju, te obuhvaća sve oblike istraživačkih aktivnosti koje provode različita istraživačka tijela, istraživački centri, fakulteti, industrija i javna tijela uprave unutar EU i šire, s ciljem jačanja vodeće uloge u ključnim znanstvenim i tehnološkim 8

područjima.

Specifični program Suradnja ( Cooperation) je podijeljen u deset različitih tema. Teme se provode neovisno, ali također su usklađene s cijelim specifičnim programom dozvoljavajući i poprečne aktivnosti među različitim temama, npr. kroz zajedničke pozive na natječaj.

U okviru svih tema izlaze pozivi na natječaje u obliku Radnih programa s popisom usko fokusiranih tema koje će EC financirati:
• • • • • • • • • •

Zdravlje; Hrana, poljoprivreda, ribarstvo i biotehnologija; Informacijske i komunikacijske tehnologije; Nanotehnologije, nanoznanosti, materijali i nove tehnologije proizvodnje; Energija; Okoliš (uključujući i klimatske promjene); Transport (uključujući aeronautiku); Društveno-ekonomske i humanističke znanosti; Sigurnost; Svemir i prostor.

Radni program se objavljuje jednom godišnje i sadrži sve bitne informacije vezane za otvorene natječaje kao što je popis tema, budžet, vrste projekata koji će se financirati, uvjeti prijavljivanja i sl.

Deset tema specifičnog programa "Suradnja" obuhvaćaju najvažnija područja znanja i tehnologije u kojima je znanstvena izvrsnost od iznimnog značaja, s ciljem osposobljavanja EU za rješavanje budućih socijalnih, gospodarskih, zdravstvenih, ekoloških i industrijske izazova. Njihov trajni značaj temelji se na izvorima istraživačkog sektora, uključujući Europske tehnološke platforme (European Technology Platforms ETPs). Stoga su u specifični program "Suradnja" uključene teme iz Strateških istraživačkih programa (Strategic Research Agendas - SRAs) koji su izrađeni u sklopu Europskih tehnoloških platformi. Nadalje, sve teme specifičnog programa "Suradnja" 9

podupiru transnacionalnu suradnju:
• • • •

Zajednička istraživanja; Tehnološke platforme; Usklađivanje nacionalnih istraživačkih programa; Zajedničke tehnološke inicijative.

Ljudi Specifični program Ljudi financirat će usavršavanje istraživača kroz internacionalnu mobilnost unutar, ali i izvan Europe. Raspolaže budžetom od 4.7 milijardi eura za period 2007.-2013. godine. Namijenjen je istraživačima na svim stupnjevima karijere počevši od završenog studija koji omogućava upis na doktorski studij. Program ne financira upis na doktorski i postdoktorski studij u inozemstvu, a također ne uključuje studente dodiplomskog studija. Implementira se kroz Marie Curie Actions (Marie Curie stipendije).

CILJEVI PROGRAMA: Program je osmišljen kako bi Europa postala atraktivnija za najbolje istraživače, a ciljevi su: ojačati kvalitativno i kvantitativno europski ljudski potencijal u istraživanju i tehnologiji povećati mobilnost istraživača omogućiti istraživačima cjeloživotno učenje

poticati europske istraživače da ostanu u Europi kao i privući najbolje istraživače iz cijelog svijeta u Europu

ZA KOGA? za istraživače u svim fazama njihovih karijera počevši od završenog studija koji omogućava upis na doktorat za istraživačke ustanove (fakulteti, sveučilišta, instituti). za tvrtke koje se bave istraživanjem.

ZA KOJA PODRUČJA ZNANOSTI? 10

Stipendije su namijenjene znanstvenicima i istraživačima iz svih područja znanosti. Posebno su dobrodošli prijedlozi koji potiču multidisciplinarnost ili grade vezu između akademske zajednice i industrije.

GLAVNO SVOJSTVO: Mobilnost. Svi Marie Curie stipendisti odlaze na usavršavanje u drugu zemlju. Pravila mobilnosti definirana su u Radnom programu People za svaki tip Marie Curie stipendije.

KRITERIJI ZA ISTRAŽIVAČE: Istraživači moraju zadovoljavati određene kriterije za pojedinu vrstu Marie Curie stipendije. Općenito se to odnosi na broj godina istraživačkog iskustva i transnacionalnu mobilnost.

VRSTE MARIE CURIE STIPENDIJA: Initial Training Networks (ITN) Industry-Academia Partnerships and Pathways (IAPP) Intra-European Fellowships (IEF) European Reintegration Grants (ERG) Co-funding of Regional, National and International Programmes (COFUND) International Outgoing Fellowships (IOF) International Incoming Fellowships (IIF) International Reintegration Grants (IRG) International Research Staff Exchange Scheme (IRSES) Researcher's Night

Istraživački kapaciteti Specifični program Kapaciteti (Capacities) za cilj ima jačanje istraživačkih kapaciteta koji su potrebni da bi Europa postala uspješno društvo temeljeno na znanju. Cjelokupni program teži optimizaciji korištenja i razvoja istraživačkih struktura, dok u isto vrijeme potiče inovativne kapacitete srednjih i malih poduzeća koji mogu doprinijeti istraživanju. Program je strukturiran da podržava regionalne istraživačke klastere te da potakne istraživački potencijal u konvergiranim i najudaljenijim regijama u EU, ali isto tako da potakne suradnju zemalja EU i pridruženih zemalja sa ostalim zemljama svijeta, te da

11

samu znanost približi europskom društvu općenito.

Izdvojenim budžetom od 4,2 milijuna eura, financirat će se projekti u sedam područja:
• • • • • • •

Istraživačke infrastrukture; Istraživanja za dobrobit malih i srednjih poduzeća; Regije znanja (uz potporu istraživačkim klasterima); Istraživački potencijal; Znanost i društvo; Koherentan razvoj istraživačkih politika; Međunarodna suradnja.

CIP – okvirni program za konkurentnosti i inovacije Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva http://www.mingorp.hr/ Što je CIP ? Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) je provedbeni program Europske unije koji ima za cilj potaknuti konkurentnost europskih poduzeća. Program se provodi od 2007. do 2013. godine i raspolaže budžetom od 3.62 mlrd EUR. Nadležno tijelo u RH je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Kome je namijenjen? Prvenstveno malim i srednjim poduzećima

Koja je svrha programa ? • poduprijeti inovativne aktivnosti (uključujući eko-inovacije) • osigurati bolji pristup financijama • osigurati usluge za potporu poslovanju u regiji • potaknuti bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) • pomoći u razvoju informacijskog društva • promicati povećano korištenje obnovljivih energija i energetsku učinkovitost.

Od čega se sastoji CIP ? CIP obuhvaća tri operacionalna programa: • Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) • Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT 12

PSP) • Inteligentna energija Europe (IEE)

Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) Program traje od 2007. do 2013. godine i raspolaže budžetom od 2.17 mlrd EUR CILJEVI: • olakšavanje pristupa financijama za pokretanje i rast malih i srednjih poduzeća te poticanje ulaganja u inovativne aktivnosti • stvaranje okoline pogodne za suradnju malih i srednjih poduzeća, posebice u području prekogranične suradnje • promicanje svih oblika inovacija u poduzećima • podrška eko-inovacijama • potpora politikama koje potiču poduzetništvo i inovacije

INSTRUMENTI I AKTIVNOSTI: 1. Financiranje malih i srednjih poduzeća Vrši se kroz financijske instrumente kojima upravlja Europski investicijski fond u suradnji s nacionalnim financijskim institucijama – intermediarima. Podupirat će se investicije u tehnološki razvoj, inovacije, transfer tehnologije i prekogranično širenje poslovnih aktivnosti. Na natječaje mogu aplicirati financijske institucije

2. Europska poduzetnička mreža – mreža centara za potporu poduzetništvu i inovacijama Hrvatske tvrtke od sada imaju mogućnost korištenja širokog spektra usluga koje nudi Europska poduzetnička mreža, nova i uzbudljiva pan-Europska mreža, osnovana od strane Europske komisije.Europska poduzetnička mreža Hrvatske projekt je koji je poduprla Europska komisija u sklopu Programa za konkurentnost i inovacije (CIP), a vrijedan je 1,5 milijuna eura u razdoblju od tri godine. Koordinator projekta je Hrvatska gospodarska komora, dok su partneri Poslovnoinformacijski centar BICRO, Hrvatski institut za tehnologije te županijske komore i lokalne agencije u županijama.

Usluge Europske poduzetničke mreže uključuju: 13

• Odgovore na konkretne upite gospodarstvenika, informacije o zakonodavstvu EU, pomoć pri uspostavi poslovnih veza s partnerima iz EU, savjetovanje pri snalaženju na jedinstvenom europskom tržištu, informacije o programima EU koji su otvoreni za Hrvatsku • Pomoć u transferu tehnologije, znanja i inovacija • Poticanje uključivanja MSP u programe EU, pomoć oko pisanja prijedloga projekata, pronalaženja partnera unutar i izvan Hrvatske Dodatne informacije o Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske nalaze se na www.een.hr

Na natječaje mogu aplicirati institucije koje pružaju potporu poduzetništvu, istraživački instituti, fakulteti

3. Inovacije • Potiče se prekogranična suradnja i razmjena iskustava svih sudionika inovativnog procesa (javna tijela, klaster manageri, inkubatori, poduzetničke asocijacije) • Sakupljaju se i analiziraju podaci o inovativnim potencijalima i politikama zemalja članica • Pružaju se besplatne usluge vezano za zaštitu intelektualnog vlasništva Na natječaje mogu aplicirati inovativne tvrtke, ali i ostale institucije koje se bave inovacijama

4. Eko-inovacije U okviru programa za poduzetništvo i inovacije (EIP) potiču se projekti inovativnih proizvoda, procesa i usluga kojima je cilj učinkovitije i odgovornije korištenje prirodnih resursa Na natječaje mogu aplicirati inovativne tvrtke

5. Potpora donošenju politika Podupirat će se politike koje potiču poduzetništvo i inovacije. Unutar EIP-a organizirat će se konferencije u cilju prikupljanja znanja i informiranja kreatora politika Na natječaje mogu aplicirati razne institucije, agencije, organizacije i sl.

Kako pratiti objave natječaja? Tekuće natječaje za projekte moguće je pratiti na ec.europa.eu/enterprise/funding/index.htm

14

Želite znati više o CIP EIP-u ? - opširnije informacije o EIP nalaze se na ec.europa.eu/cip/eip-en.htm - sve informacije o financijskim instrumentima unutar CIP – EIP možete saznati na http://www.eif.org - korisne informacije također možete naći na web stranicama Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije http://www.strategija.hr

Kontakti u Hrvatskoj (u informativne svrhe):

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (institucija nadležna za CIP EIP program u Hrvatskoj) kontakt osoba: Snježana Ivic Pavlovski e-mail: snjezana.ivic-pavlovski@mingorp.hr web: www.mingorp.hr

Hrvatska gospodarska komora: Kontakt osoba: Iva Jandricek, Enterprise Europe Network e-mail: een@hgk.hr, ijandricek@hgk.hr web: www.een.hr

IPA III c regionalna konkurentnost Izvor: Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnišva www.mingorp.hr i www.regionalnakonkuretnost.hr

Program IPA čiji je cilj pomoći Republici Hrvatskoj pri usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU, ali ujedno i pripremiti institucije za korištenje znatno većih fondova nakon pristupanja EU, sastoji se od pet komponenti od kojih je jedna komponenta III c – Regionalna konkurentnost.

Komponenta III c namijenjena je poticanju društvene i ekonomske ujednačenosti unutar zemlje, ali i razvoju institucionalne sposobnosti i iskustva za upravljanje ulaganjima poput onih koja sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF). Provedba ove komponente odvija se kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost. 15

Sredstva dostupna kroz ovaj program na raspolaganju su Republici Hrvatskoj do pristupanja EU. U razdoblju od 2007.-2011. sredstva predviđena za ulaganje kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost iznose 75,26 milijuna eura odnosno oko 544,875 milijuna kuna.

Cilj Programa je poticanje društvene i ekonomske kohezije unutar zemlje kao i razvitka institucionalne sposobnosti i praktičnog iskustva za upravljanje ulaganjima poput onih koja sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF).

Mjere Programa obuhvaćaju projekte potpore razvoju slabije razvijenih regija kako bi dostigle stupanj razvijenosti ostatka zemlje, unaprijeđenja konkurentnosti poduzetništva putem usluga poslovnog savjetovanja, e-poslovanja, suradnje poslovne zajednice i javnosti, obrazovnih i istraživačkih sektora kroz unapređenje klastera, te kroz transfer tehnologija i aktivnosti vezane za tržišno usmjereno istraživanje i razvoj.

Za izradu, upravljanje i provedbu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost u skladu s principima zdravog financijskog upravljanja odgovorna je Operativna struktura sastavljena od sljedećih tijela: - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva – Odjel za pripremu i provedbu programa i projekata EU – u funkciji tijela nadležnog za OP - Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva – u funkciji tijela nadležnog za Prioritet 1 Unapređenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja, Mjeru 1.1. Poslovna infrastruktura; - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - Uprava za malo gospodarstvo i Uprava za poticanje ulaganja i izvoz – u funkciji tijela nadležnog za Prioritet 2 Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Mjeru 2.1. Poboljšanje poslovne klime; - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – Uprava za znanost – u funkciji tijela nadležnog za Prioritet 2, Mjeru 2.2. Transfer tehnologije i podrška uslugama za novonastale tvrtke utemeljene na znanju; - Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije – u funkciji tijela za ugovaranje zaduženog za organizaciju i provedbu natječajnih postupaka, potpisivanje ugovora i plaćanje krajnjim korisnicima.

Na mrežnim stranicama Operativnog programa za regionalnu konkurentnost www.regionalna16

konkurentnost.hr pronaći ćete sve informacije o Programu, objave natječaja, novosti, kao i važne dokumente.

Eureka Izvor: Poslovno inovacijski centar BICRO www.bicro.hr U veljači 2009. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske povjerilo je Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske BICRO d.o.o. operativno provođenje EUREKA programa za Hrvatsku. BICRO time preuzima ulogu nacionalnog ureda za EUREKA program. Od svibnja 2010. BICRO je odgovoran za operativnu provedbu koja uključuje i ugovaranje te financiranje projekata. EUREKA je europska mreža za tržišno usmjereno istraživanje i razvoj, osnovana 1985. godine. EUREKA pomaže izgradnji međunarodnog partnerstva u cilju jačanja europske konkurentnosti. Očekivani rezultati projekata su novi proizvodi ili usluge koji promiču napredne tehnologije i imaju svoje mjesto na tržištu.

Program je namijenjen malim i srednje velikim trgovačkim društvima. Znanstveno-istraživački partneri mogu se uključiti kao dodatni partneri poduzećima i ne mogu prijaviti projekt samostalno bez suradnje s poduzećima. Mogući znanstveno-istraživački partneri su javni i privatni znanstveno-istraživački instituti te Sveučilišta, veleučilišta i druge visokoškolske ustanove. EUREKA projekti su međunarodnog karaktera. Projektni partneri moraju biti iz najmanje dvije različite zemlje sa statusom punopravnog članstva. Popis zemalja članica dostupan je na www.eurekanetwork.org BICRO nudi podršku pri pronalaženju stranih partnera putem Europske poduzetničke mreže EEN, u kojoj je BICRO glavni partner u Hrvatskoj za inovacije te transfer tehnologije i znanja.

Od 23. lipnja 2000. Republika Hrvatska punopravna je članica EUREKA-e. Prije toga (od 1997. do 2000. godine) Hrvatska je sudjelovala u EUREKA programu kao pridružena članica.

17

Slika 1. Prikaz tehnoloških područja podobnih za sufinanciranje projekta

Eurostars http://www.eurostars-eureka.eu Izvor: www.hup.hr

Eurostars program za istraživanje i razvoj kojim upravlja EUREKA program od 2009. također predstavlja novu mogućnost za hrvatske male i srednje poduzetnike za dobivanje financijske potpore kroz sudjelovanje u inovativnim projektima.Tvrtke moraju biti inovativne ili se baviti istraživanjem sa ulaganjima od 10 % godišnjeg prihoda u istraživanje ili razvojne aktivnosti. Ne postoje tematska ograničenja a projekti se mogu aplicirati za bilo koje tehnološko područje pod uvjetom da imaju društvenu svrhu te da obuhvaćaju razvoj novog proizvoda, procesa ili usluga. Projekt trebaju zastupati barem 2 tvrtke iz različitih prihvatljivih europskih zemalja a nositelj mora biti istraživačka tvrtka. Projekti su tržišno orijentirani sa maksimalnim trajanjem od 3 godine a nakon 2 godine provedbe projekt mora rezultirati novim proizvodom ili istraživanjem.Program je kontinuirano otvoren a natječaji se objavljuju dva puta godišnje. U Hrvatskoj je za program nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

18

Što je Eurostars projekt? Izvor: www.slavonija.hr

Eurostars projekt je europski istraživačko-razvojni projekt koji se može odnositi na bilo koje tehnološko područje, međutim mora imati društvenu svrhu i mora razvijati novi proizvod, proces ili uslugu. Eurostars predstavlja projekt suradnje u kojem moraju sudjelovati barem dvojica sudionika (pravne osobe/čimbenici) iz dviju različitih zemalja sudionica Eurostars-a.

Nadalje, glavni sudionik mora biti istraživačka mikro tvrta, mala tvrtka ili tvrtka srednje veličine, SME, iz jedne od zemalja sudionica Eurostars-a (Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Mađarska, Island, Irska, Italija, Izrael, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo).

Uloga SME sudionika u projektu mora biti značajna na način da barem 50 % temeljnih aktivnosti projekta obavljaju SME sudionici. Konzorcij mora biti izbalansiran tako da jedan sudionik ili zemlja ne investiraju više od 75% sveukupnih sredstava za pokrivanje troškova projekta.

Projekt mora biti tržišno usmjeren: maksimalan period odvijanja projekta jest 3 godine, a dvije godine nakon završetka projekta, proizvod istraživanja mora biti spreman za trzišno plasiranje. Izuzetak od ovog pravila su biomedicinski i medicinski projekti kod kojih klinička testiranja moraju započeti unutar dvogodišnjeg razdoblja nakon završetka projekta.

Tko se može prijaviti za Eurostars financiranje? Eurostars program je namijenjen dijelu tržišta (niche market) koje se odnosi na djelatnosti istraživanja i inovacija koje ispunjavaju SME definiciju usvojenu od strane Europske unije (vidi link na engleskom (http://ec.europa.eu/enterprise/enterprise_policy/sme_definition/index_en.htm ), koje su smještene u jednoj od zemalja sudionica Eurostars-a (vidi link na engleskom

19

http://www.eurostars-eureka.eu/where.do ) te koje ulažu 10 % ili više od protuvrijednosti cjelokupnog radnog vremena ili godišnjeg prihoda u istraživačke aktivnosti. Europski SME-ovi su izvor obnove i pokretačka snaga razvoja novih područja djelatnosti. Eurostars program je namijenjen stimuliranju SME-ova olakšavajući im pristup potpori i financiranju kako bi oni predvodili zajedničke međunarodne istraživačke i inovatorske projekte.

Trenutno 31 zemlja sudjeluje u Eurostars programu kroz mrežu nacionalnih ureda EUREKA-e. U svakoj od zemalja sudionica primjenjuju se različita pravila financiranja.

Za dodatne informacije o Eurostars programu i financiranju možete kontaktirati tajništvo EUREKA-e: EUREKA Secretariat info@eurostars-eureka.eu Rue Neerveld 107 1200 Brussels Belgium Tel. +32 2 777 09 50

Nacionalni projekt koordinator Eurostars-a u Hrvatskoj je Gđa. Gordana Prutki Pečnik Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa tel: +385 1 459 43 64 fax: +385 1 459 43 69 gpecnik@mzos.hr

Okoliš, energija, transport

Marco Polo II Izvor: ENTERPRISE EUROPE NETWORK (Europska poduzetnička mreža) www.een.hr 20

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr ); zaduženo za pristupanje programu i njegovu provedbu. Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja (SPC Croatia, www.shortsea.hr); zaduženi za koordinaciju projekata i pružanje informacija. Glavni je cilj programa Marco Polo II smanjiti opterećenje cestovnoga prometa i smanjiti njegov negativni učinak na okoliš usmjeravanjem prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu.

Program traje od 2007. do 2013. godine, s ukupnim budžetom od 450 milijuna eura za 27 država članica. Države koje nisu članice EU mogu sudjelovati u programu sklapanjem Memoranduma o razumijevanju s EZ i uplatom troškova osiguranja. Na taj način omogućilo se je sudjelovanje i Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Republika Hrvatska je 1. listopada 2008. godine potpisala Memorandum s Europskom komisijom te se formalnom ratifikacijom u Hrvatskom saboru omogućilo sudjelovanje i svih gospodarskih subjekata iz Republike Hrvatske u programu. Sudjelovanje u programu podrazumijeva prijavu projektnih prijedloga sukladno zadanoj proceduri izrade projektne dokumentacije, s time da se Pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljuju jednom godišnje. Program podupire projekte na međunarodnim prometnim dionicama, što znači da projekte mogu prijavljivati konzorciji sastavljeni od najmanje dva ili više subjekta, osnovana u najmanje dvije različite države članice ili jedne države članice i jedne bliske treće zemlje.

Program podržava pet vrsta aktivnosti:

1. Aktivnosti izmjene modaliteta transporta (modal shift actions) podrazumijeva svaku aktivnost koja direktno, mjerljivo i brzo preusmjerava teretni transport s ceste na međuobalno linijsko brodarstvo - SSS (short sea shipping), željeznicu, unutarnje plovne putove ili kombinaciju transportnih modaliteta pri čemu su cestovna putovanja što kraća, pod uvjetom da ona nije katalizatorska aktivnost. To uključuje, gdje je to moguće, aktivnosti kod kojih je izmjena modaliteta rezultat razvoja već postojećih usluga.

21

· novi ili značajno izmijenjen postojeći servis · sufinanciranje u iznosu od jednog eura za 500 tkm prebačenih. · minimalni iznos subvencije 0,5 milijuna eura (najmanje 250 milijuna tkm prebačeno po ugovoru) · sufinancira se maksimalno 35 posto projekta · trajanje projekta do tri godine · obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju · održivost servisa po isteku financiranja

2. Katalizatorske aktivnosti (catalyst actions) odnose se na svaku inovativnu aktivnost radi savladavanja značajnih strukturalnih barijera u teretnom prijevozu u Europskoj zajednici koje ometaju efikasno funkcioniranje tržišta, kompetitivnost SSS-a, željeznice, unutarnje plovidbe i/ili efikasnosti transportnih lanaca koji te transportne modalitete koriste, uključujući i modifikaciju ili gradnju sporedne infrastrukture · mjerljivi parametar nije modalno prebacivanje već smanjenje zagušenja prometa · npr. uspostava "motorways of the sea" prema načelu one-stop shop · minimalni iznos subvencije 2 milijuna eura · sufinancira se maksimalno 35 posto projekta · trajanje projekta do pet godina · obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju · održivost servisa po isteku financiranja 3. Morske autoceste (motorways of the sea action) - odnosi se na svaku inovativnu aktivnost koja preusmjerava teretni promet s ceste na SSS ili kombinaciju SSS-a s ostalim modalitetima transporta, pri čemu se cesta koristi minimalno. Aktivnosti ove vrste mogu uključivati modifikaciju ili gradnju sporedne infrastrukture nužne za primjenu intermodalnih pomorskih transportnih usluga. Pritom se preferira korištenje ekološki prihvatljivih transportnih modela, kao što su unutarnja plovidba i željeznica za prijevoz u unutrašnjosti i integrirane usluge „od vrata do vrata". · Sufinanciranje u iznosu od jednog eura za 500 tkm prebačenih · minimalni iznos subvencije 2,5 milijuna eura (najmanje 1250 milijuna tkm prebačeno po ugovoru) · obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju 22

· sufinancira se maksimalno 35 posto projekta · trajanje projekta do pet godina · obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju · održivost servisa po isteku financiranja 4. Aktivnosti izbjegavanja cestovnoga preopterećenja (traffic avoidance action) uključuju inovativne aktivnosti koje integriraju transport u proizvodnu logistiku kako bi se izbjegla velika količina cestovnog transporta, da pritom nema štetnog utjecaja na proizvodne kapacitete i radnu snagu. Aktivnosti ove vrste mogu uključivati modifikaciju ili gradnju sporedne infrastrukture i opreme. · stvarno, mjerljivo i održivo smanjenje cestovnog prometa za barem 10 posto tereta · sufinanciranje u iznosu od jednog eura za 500 tkm (ili 25 vozila po km) · minimalni iznos subvencije 1 milijun eura (najmanje 500 milijuna tkm ili 25 milijuna vozila po km po ugovoru) · sufinancira se maksimalno 35 posto projekta · trajanje projekta do pet godina · obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju · održivost servisa po isteku financiranja 5. Zajedničke obrazovne aktivnosti (common learning actions) kojima je cilj unapređivati znanje na području logistike teretnog prijevoza te poticati međusobnu suradnju.

· sufinancira se maksimalno 50 posto projekta · minimalni iznos subvencije 0,25 milijuna eura · trajanje projekta do dvije godine · obvezan izostanak utjecaja na konkurenciju · distribucija rezultata Na razini Europske komisije program koordinira Glavna uprava za energetiku i promet. Kontakt u Republici Hrvatskoj: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr ); zaduženo za pristupanje programu i njegovu provedbu Lukša Čičovački, koordinator programa 23

Tel.: 01/ 6169-027 e-mail: luksa.cicovacki@pomorstvo.hr Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja (SPC Croatia, www.shortsea.hr); zaduženi za koordinaciju projekata i pružanje informacija. Dražen Žgaljić, ravnatelj Telefon: 051 344 252 e-mail: zgaljic@shortsea.hr Podrobnije informacije o programu nalaze se na internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/transport/marcopolo/2/index_en.htm

Intelligent Energy Europe – dio programa CIP Izvor: ENTERPRISE EUROPE NETWORK (Europska poduzetnička mreža) www.een.hr CIP će kao jedinstven program obuhvatiti devet pojedinačnih programa usmjerenih četirima zajedničkim ciljevima: 1. Konkuretnost i poduzetništvo 2. Inovacije i ekoinovacije 3. Kompetitivno, inovacijsko informacijsko društvo 4. Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije Visok udio od 60 posto ukupne vrijednosti programa koji će biti usmjeren na područje malog i srednjeg poduzetništva, upućuje na zaključak da je CIP osmišljen kao instrument za pomoć poduzetništvu, posebice malom poduzetništvu u razvoju, kreiranju inovacija i novih radnih mjesta. Struktura programa CIP-a:
•

I. stup - poticanje poduzetništva i inovacija (EIP) sa 60 posto budžeta odnosno 2,170 milijardi eura

•

II. stup - Informacijske i komunikacijske tehnologije u Europi (ICT) sa 20 posto budžeta, odnosno 730 milijuna eura 24

•

III. stup - Inteligentna energija (IEE) sa 20 posto budžeta, odnosno 730 milijuna eura

III. stup - Inteligentna energija (IEE) sa 20 posto budžeta, odnosno 730 milijuna eura Program IEE usmjeren je na poticanje akcija na području nove i obnovljive energije te unapređenje energetske učinkovitosti. Obuhvatit će specifične mjere jačanja energetske učinkovitosti i racionalnog korištenja resursa u industriji i građevinarstvu, korištenje energetskih proizvoda te zakonske propise (SAVE). Akcije će biti usmjerene na promociju izvora obnovljive energije i energetske diverzifikacije (ALTENER) te stimuliranje diverzifikacije goriva i energetske učinkovitosti u transportu (STEER). Ciljevi programa CIP - IEE-a su:
• •

povećanje energetske učinkovitosti te racionalno korištenje izvora energije promoviranje novih i obnovljivih izvora energije i poticanje diversifikacije energetskih izvora

•

promoviranje energetske učinkovitosti i korištenje novih i obnovljivih izvora energije u transportu

Program je podijeljen u četiri dijela, odnosno EU ovim programom sufinancira aktivnosti u sljedeća četiri područja s pripadajućim prioritetima:

1. SAVE (unapređivanje energetske učinkovitosti i promoviranje racionalnog korištenja energije, posebice u zgradarstvu i industriji)- uključuje specifične prioritete:
• • •

energetski učinkovite zgrade industrijska izvrsnost u energiji u ovom pozivu/natječaju neće se financirati energetski učinkoviti proizvodi

2. ALTENER (promoviranje korištenja novih i obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne i toplinske energije)- prioriteti:
• • • •

struja iz obnovljivih izvora energije grijanje/hlađenje iz obnovljivih izvora kućanske i ostale aplikacije užih razmjera biogoriva 25

3. STEER (promoviranje učinkovitijeg korištenja energije te primjena novih i obnovljivih goriva u prometu)- prioriteti:
• • •

alternativna goriva i čista vozila energetski učinkovit transport izgradnja kapaciteta u transportu za lokalne i regionalne agencije

4. Integrirane aktivnosti (kombinacija gore navedenih područja)- prioriteti:
• • • • • • •

osnivanje lokalnih i regionalnih energetskih agencija europsko umrežavanje za lokalne akcije inicijativa bio-business (bioenergija) inicijativa energetskih usluga inicijativa edukacije na području inteligentne energije inicijative vezane za standarde proizvoda inicijativa kombiniranja toplinske i električne energije

Aktivnosti će se moći prijaviti u dva osnovna oblika: 1. projekti - sudjelovanje najmanje triju subjekata iz triju različitih država, a EU

sufinancira najviše 75 posto troškova ukupne vrijednosti projekta 2. osnivanje lokalnih ili regionalnih energetskih agencija - dovoljno je jedno tijelo lokalne

ili regionalne razine, a EU sufinancira najviše 75 posto troškova, ili u ukupnom iznosu najviše 250.000 eura Aplikant treba pokazati: 1) financijsku sposobnost (dokaz da ima financijske mogućnosti za provedbu projekta

(pojednostavljeno financijsko izvješće i godišnja izvješća: račun dobiti/gubitka i bilanca) ako nisu tijelo javne uprave ili međunarodna organizacija) 2) organizacijsku i tehničku sposobnost (životopisi tima koji će raditi na projektu, opis

projekata i aktivnosti aplikanta u posljednje tri godine) Maksimalno trajanje aktivnosti u projektu može biti 36 mjeseci. Subjekti koji sudjeluju u programu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne, sa sjedištem u jednoj od zemalja članica EU-a, zemljama EFTA-e (Norveška, Island i Lihtenštajn) i 26

Hrvatskoj. Subjekti u ostalim zemljama kandidatkinjama, zemljama zapadnog Balkana te trećim zemljama imat će pravo participacije ovisno o ispunjavanju uvjeta za pristupanje programu. Pravo sudjelovanja također imaju međunarodne organizacije. Niti jedan od navedenih prioriteta ne uključuje ulaganje u infrastrukturu. Projekti ne smiju generirati direktan profit. Kontakti za Hrvatsku: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb Igor Raguzin, e-mail: igor.raguzin@mingorp.hr, (tel.: 6106-713, fax: 6109-113) i Domagoj Validžić, e-mail: domagoj.validzic@mingorp.hr, (tel.: 6109-579)

Transnacionalni program za Jugoistočnu Europu – South East Europe (SEE) Prioritet 2 – Zaštita i poboljšanje okoliša Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, www.mrrsvg.hr

UKRATKO O PROGRAMU Transnacionalni program suradnje za jugoistočnu Europu za razdoblje od 2007. do 2013. godine dio je nove Objektive 3 Europske teritorijalne suradnje.s glavnim ciljem jačanja i promicanja teritorijalnog razvoja i integracije u području suradnje u programskom razdoblju. Programsko područje obuhvaća 16 europskih zemalja: Hrvatsku, Rumunjsku, Bugarsku, Sloveniju, Mađarsku, Grčku, Albaniju, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Austriju, Slovačku, Italiju (regije Lombardia, Veneto, Puglia, Friuli-Venezia-Giulia, Trento, Bolzano, Emilia Romagna, Umbria, Marche, Abruzzo i Molise), Ukrajinu i Moldaviju. Transnacionalna suradnja usredotočena je na ograničeni broj prioritetnih područja u skladu s Lisabonskim ugovorom i Gothenburškim protokolom: inovacije, okoliš, pristupačnost i održivi urbani razvoj. Program se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, koji je za programsko razdoblje 2007.-2013 predvidio proračun od 206 milijuna eura. Sudjelovanje država koje nisu članice EU financirat će se iz IPA pretpristupnog programa i Europskog programa za susjedstvo.

27

Aktivnosti vezane uz inovacije direktno će pridonositi uravnoteženom ekonomskom razvoju u području transnacionalne suradnje. Aktivnosti vezane uz okoliš i pristupačnost imat će jasnu transnacionalnu dimenziju. Aktivnosti jačanja održivog urbanog i policentričnog razvoja područja mogu se provoditi na nekoliko razina – transnacionalnoj, nacionalnoj i regionalnoj – s jasnim transnacionalnim učinkom. Prioriteti programa su sljedeći: 1. Olakšavanje inovacija i poduzetništva 2. Zaštita i poboljšanje okoliša 3. Poboljšanje pristupačnosti 4. Razvoj transnacionalne sinergije za održivi razvoj područja

Prioritet 2 – Zaštita i poboljšanje okoliša Okoliš je jedan od osnovnih stupova EU kohezijskih politika, definiran prioritetima iz Goetheburga, koji naglašava okolišnu dimenziju EU intervencija i potrebu za zaštitom i poboljšanjem resursa u okolišu kao preduvjetom za održvi razvoj. Jugoistočnu Europu karakterizira bogata bio raznolikost, različitost krajolika ali je ova regija pod velikim utjecajem industrijalizacije. Cilj ovog prioriteta je da se premoste zapreke nacionalnih barijera, predvide buduće opasnosti i mogućnosti za okoliš te da se razvije zajednička transnacionalna platforma za zaštitu prirode i ljudi unutar Jugoistočne Europe. Ti ciljevi će se ostvariti kroz Interventna područja (Areas of Intervention - AoI) AoI 2.1: Poboljšati integrirane sustave upravljanja vodnim kapacitetima i sustave za prevenciju poplava AoI 2.2: Poboljšati prevenciju rizika po okoliš AoI 2.3: areas Poboljšati suradnju u upravljanju prirodnim dobrima i zaštićenim područjima

28

AoI 2.4: Promovirati energetsku i resursnu efikasnost

KOME JE PROGRAM NAMIJENJEN?

Program je namijenjen neprofitnim organizacijama i institucijama koje žele raditi na prekograničnom projektu s najmanje jednim prekograničnim partnerom. Projektne aktivnosti moraju doprinositi ciljevima pograma i njihovim prioritetima te se moraju odvijati u programski prihvatljivim područjima.

U projektnom partnerstvu moraju se nalaziti partneri iz najmanje tri različite države, od kojih jedna mora biti država članica EU. Zadatak je svakog partnera koji namjerava podnijeti projektni prijedlog da predstavi adekvatnu mješavinu aktivnosti, koji će za posljedicu imati konkretne rezultate koji će pridonijeti ispunjavanju ciljeva postavljenih u samom programu. Također, partneri sudjeluju u sufinanciranju projekta s 15 % udjelom koji se ravnopravno raspodjeljuje među partnerima.

29

TKO I KAKO UPRAVLJA PROGRAMOM?

Upravljačko tijelo je Nacionalna razvojna agencija sa sjedištem u Budimpešti koja je odgovorna za upravljanje i implementiranje Programa u skladu s odgovarajućim uredbama. Uz to, bit će osnovan Zajednički odbor za praćenje (Joint monitoring committee) kojemu će podršku davati Zajedničko tehničko tajništvo (Joint technical secretariat) sa sjedištem u Budimpešti.

Sudjelovanje država nečlanica EU u programu bitan je element samog Programa. Države nečlanice potiču se da u potpunosti sudjeluju u Programu.

KAKO SE PRIJAVITI?

Prijava teče u nekoliko koraka:

1. iščitavanje Programa prekogranične suradnje kako biste saznali koju vrstu projekata trebate razvijati da bi projekti bili prihvatljivi za financiranje, 2. nakon što se objavi Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Call for Proposals), potrebno je proučiti Upute za prijavitelje (Guidlines for Applicants) i Obrazac za prijavu (Grant Application Form) koji će biti objavljeni na internetskim stranicama, 3. sudjelovanje na Info danima i seminarima koje će organizirati Upravljačko tijelo u suradnji sa Zajedničkim tehničkim tajništvom.

Za pripremu projektnog prijedloga imat ćete na raspolaganju od 2 - 4 mjeseca, ovisno o trajanju poziva.

Pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljivat će se na sljedećim stranicama: www.southeast-europe.net, www.mrrsvg.hr i www.strategija.hr.

ZA DODATNA PITANJA KONTAKTIRATI: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva 30

Uprava za integrirani regionalni razvoj Odjel za prekograničnu suradnju Heinzelova 69 Vlaška 108, p.p. 288 10000 Zagreb Andreja Antolić, Task manager E-mail: andreja.antolic@mrrsvg.hr Tel.: +385 1 6391 909 Fax.: +385 1 6391 993

Transnacionalni program Mediteran – Mediterranean Programme (MED) Prioritetna os 2- Zaštita okoliša i promicanje održivog teritorijalnog razvoja Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, www.mrrsvg.hr

UKRATKO O PROGRAMU Cilj Transnacionalnog programa MEDITERAN jest učiniti cijelo područje Mediterana mjerljivim s međunarodnom konkurencijom u cilju osiguranja rasta i zaposlenosti za sljedeće generacije te podržati teritorijalnu povezanost i aktivno intervenirati u korist zaštite okoliša u logici održivog razvoja. Ova se pitanja ne mogu učinkovito riješiti ni na regionalnoj niti na nacionalnoj razini; ona zahtijevaju značajne napore u smislu međudržavne koordinacije i savjetovanja.

Identificirane su četiri prioritetne osi Programa Mediteran: 1. Jačanje inovacijskih karaktera 2. Zaštita okoliša i promicanje održivog teritorijalnog razvoja 3. Povećanje pokretljivosti i teritorijalne pristupačnosti 4. Promicanje policentričnog i integriranog razvoja područja Mediterana

Prioritetna os 2 – Zaštita okoliša i promicanje održivog teritorijalnog razvoja

CILJ 2.2.: Promicanje energija iz obnovljivih izvora i poboljšanje energetske učinkovitosti Opis: 31

Pritisak ljudskog djelovanja na okoliš, klimatske promjene (emisije stakleničkih plinova, globalno zagrijavanje) i smanjenje fosilnih izvora energije (opskrba, energetska samodostatnost) stvaraju potrebu za prilagodbom gospodarskih aktivnosti, poboljšanjem energetske učinkovitosti i promicanjem novih tehnologija u skladu s ciljevima sporazuma iz Kyota. Raznolikost alternativnih izvora energije i njihovo promicanje predstavljaju izrazito važan pitanje i istovremeno uključuju razvoj novih načina proizvodnje i potrošnje na međudržavnoj razini. Tehnološka inovacija osnovni je uvjet za tu promjenu u ponašanju i mora ići pod ruku s prilagodbom gospodarstva u atraktivnom, ali ekološki osjetljivom mediteranskom prostoru (održivi turizam, inovativni procesi, šumarstvo i bio-masa, standardi gradnje, informiranje i razglašavanje).

Moguće aktivnosti: • Promicanje međudržavne mreže za kapitalizaciju, razvoj i prijenos inovativnih tehnologija za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora (solarne, energije vjetra uključujući vjetar s mora, bio-mase, geotermalne itd). • Izrada inovativnih materijala i postupaka proizvodnje koji omogućavaju smanjenje potrošnje energije i njihova distribucija javnim sudionicima i poduzećima. • Korištenje rezultata istraživanja i promicanje pilot projekata za razvoj procesa kojima se poboljšava energetska učinkovitost i smanjuje potrošnja energije. • Inovacije u području standarda (gradnja, stanovanje, promet); podrška usklađivanju standarda i poštivanje međunarodnih direktiva s obzirom na uštedu i potrošnju energije te energetsku učinkovitost. • Informiranje i podizanje svijesti građanstva o korištenju inovativnih tehnologija u području energetike.

Potencijalni korisnici Tijela lokalne vlasti; općinske suradničke strukture; tijela regionalne vlasti; državne službe nadležne za predmetni sektor; agencije i zavodi specijalizirani za upravljanje energijom i energiju iz obnovljivih izvora; tijela zadužena za nadzor i certifikaciju; poduzeća i skupine poduzeća specijalizirane za energiju iz obnovljivih izvora; poduzeća s velikom potrošnjom energije; financijske institucije; agencije za razvoj itd

32

Financijska sredstva programa za sedmogodišnje razdoblje (2007.-2013.) iznose 193.191,331 milijuna eura. Republika Hrvatska ima na raspolaganju godišnju alokaciju od 53.000 eura samo za projekte u razdoblju od 2007. do 2009. godine, što je ukupno 162.000 eura. Sufinanciranje projekata od strane IPA fonda jest maksimalno 85%.

KOME JE PROGRAM NAMJENJEN? Program je namijenjen odabranim lokalnim i regionalnim tijelima pozvanima da odigraju ključnu ulogu s obzirom na njihovu izravnu uključenost u problematiku specifičnu za mediteransko područje; gradovima i metropolitanskim područjima; državnim tijelima; "gospodarskim subjektima" i istraživačkim institucijama; suradničkim strukturama malih i srednjih poduzeća i neprofitnim organizacijama.

U studenome 2007. godine Europska je komisija odobrila Transnacionalni program Mediteran. Prihvatljiva područja su: Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo (Gibraltar). Moguće je sudjelovanje neprihvatljivih područja Mediterana i izvan ovih regija, ali je ono ograničeno. Program poziva i mediteranske države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, ali zainteresirane države moraju sudjelovati vlastitim sredstvima iz instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina priključile su se programu. Druge se države u okviru programa IPA mogu naknadno priključiti.

33

TKO I KAKO UPRAVLJA PROGRAMOM?

Upravljačko tijelo Programa, Regija Provansa- Alpe-Azurna obala u Francuskoj, potpisuje ugovore o potpori s vodećim partnerima. Upravljačko tijelo je odgovorno za upravljanje Operativnim programom i za njegovu provedbu u skladu s načelom razumnoga financijskog upravljanja.

Certifikacijsko tijelo, Fond za pologe i konsignaciju (Caisse des dépôts et consignations (CDC)), imenuje država članica, a zaduženo je za potvrđivanje izjava o izdacima i zahtjeva za plaćanjem prije nego što se pošalju Komisiji.

Revizorsko tijelo, Commission interministérielle de coordination des contrôles (CICC), funkcionalno je neovisno o Upravljačkom i Certifikacijskom tijelu. Odgovorno je za provjeravanje učinkovitosti funkcioniranja sustava upravljanja i nadzora.

34

Upravljačko tijelo uspostavlja Zajedničko tehničko tajništvo nakon savjetovanja s državama članicama i, po potrebi, s mediteranskim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama koje sudjeluju u Programu. Zajedničko tehničko tajništvo prima prijave projekata koje šalju vodeći partneri i daje im upute.

Uspostavljaju se dva posebna ureda za vezu radi povećanja vrijednosti cijeloga Programa Mediteran: Ured u Valenciji i Ured u Solunu.

Odbor za praćenje provjerava učinkovitost i kakvoću provedbe Operativnog programa. Njime predsjeda predstavnik jedne od država članica. Odbor za praćenje imenuje posebni Odbor za odabir koji odabire projekte.

Svaka država članica Programom Mediteran upravlja kroz dvije posebne funkcije: regulatornu funkciju i funkciju poticanja provođenja programa (Info točka).

U svakoj mediteranskoj državi kandidatkinji ili potencijalnoj kandidatkinji, sudjelovanje države u Programu osigurava “Operativna struktura” koju uspostavljaju nadležna tijela te države. Te Operativne strukture blisko surađuju s Upravljačkim tijelom te su njihovi predstavnici članovi Odbora za praćenje.

U Republici Hrvatskoj je Info točka za Program pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Info točka ima ulogu nacionalnog koordinatora pri provedbi Programa i nadopunjuje aktivnosti Zajedničkog tehničkoga tajništva.

KAKO SE PRIJAVITI?

Prijava teče u nekoliko koraka: 4. iščitavanje Programa Mediteran kako biste saznali koju vrstu projekata trebate razvijati da bi projekti bili prihvatljivi za financiranje, 5. nakon što se objavi Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Call for Proposals), potrebno je proučiti Upute za prijavitelje (Guidlines for Applicants) i Obrazac za prijavu (Application Form) koji će biti objavljeni na internetskim stranicama, 6. sudjelovanje na Info danima i seminarima koje će organizirati Upravljačko tijelo u suradnji sa Zajedničkim tehničkim tajništvom. 35

Za pripremu projektnog prijedloga imat ćete na raspolaganju od 2 - 4 mjeseca, ovisno o trajanju poziva.

Pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljivat će se na sljedećim stranicama: www.programmemed.eu, www.mrrsvg.hr i www.strategija.hr.

ZA DODATNA PITANJA KONTAKTIRATI: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Uprava za integrirani regionalni razvoj Odjel za prekograničnu suradnju Heinzelova 69 Pošta: Vlaška 108, p.p. 288

Izabela Oletić, Task manager E–mail: izabela.oletic@mrrsvg.hr Tel: +385 1 6391 971 Fax: +385 1 6391 993

Regionalna konkurentnost
IPA IIIc – vidi objašnjenje gore

IPA Cross-border cooperation (CBC) – komponenta II Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva www.mrrsvg.hr Za upravljanje drugom komponentom programa IPA - Prekogranična suradnja određeno je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (dalje u tekstu MRRŠVG).

U okviru druge komponente programa IPA - Prekogranična suradnja, Republika Hrvatska je u partnerstvu sa susjednim državama izradila šest bilateralnih programa prekogranične suradnje te je također bila uključena u izradu SEE i Mediteran programa transnacionalne suradnje. Svi programi su odobreni od strane Europske komisije i njihova je provedba u pripremi. Provedba 36

svih programa, odnosno natječaji za prijavu projekata korisnika sa programskog područja, započet će tijekom 2008. godine. Prekogranični programi s državama članicama EU su: - IPA program Jadranske prekogranične suradnje - IPA prekogranični program Mađarska – Hrvatska - IPA prekogranični program Slovenija – Hrvatska

Prekogranični programi s državama nečlanicama EU su: - IPA prekogranični program Hrvatska – Srbija - IPA prekogranični program Hrvatska – Bosna i Hercegovina - IPA prekogranični program Hrvatska – Crna Gora

Transnacionalni programi su: - Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE) - Transnacionalni program Mediteran Linkovi na stranice
• • • • • • • •

IPA program Jadranske prekogranične suradnje IPA prekogranični program Mađarska-Hrvatska IPA prekogranični program Slovenija-Hrvatska IPA prekogranični program Hrvatska-Srbija IPA prekogranični program Hrvatska-Bosna i Hercegovina IPA prekogranični program Hrvatska-Crna Gora Transnacionalni program za Jugoistočnu Europu Transnacionalni program MEDITERAN

Socijalna politika

37

Program cjeloživotnog obrazovanja – Life-long learning program Odgovorno tijelo Agencija za mobilnost i programe EU www.mobilnost.hr

Od slijedeće godine RH ulazi u program LLL, u kojem se sada mogla ograničeno javljati na partnerstva i mobilnosti (putovanja obrazovnog i rukovodećeg kadra u institucijama obrazovanja)

Punopravnim ulaskom u program LLL, hrvatske tvrtke, obrazovne i ine institucije moći će ravnopravno sudjelovati u takozvanim multilateralnim projektima (međunarodnim projektima više zemalja) koji se prijavljuju u Bruxelles i decentraliziranim aktivnostima koje vodi Agencija za mobilnost i programe EU.

Ukratko o programu cjeloživotnog obrazovanja

Izvor: Agencija za mobilnost i programe EU www.mobilnost.hr

Program za cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma: Comenius (predškolski odgoj i školsko obrazovanje) Erasmus (visokoškolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazovanje odraslih), te dva komplementarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja unutar Europske unije, učenje stranih jezika, razvoj inovativnih informatičkih i komunikacijskih tehnologija, širenje i korištenje rezultata programa) i Jean Monnet (podupire institucije koje se bave europskim integracijama).Program za cjeloživotno učenje uspostavljen je odlukom Europskog parlamenta i Vijeća EU (br.1720/2006/EC) 2006. godine, a nastavlja se na prijašnju generaciju obrazovnih programa Socrates i Leonardo da Vinci (1985. - 2006.).

Cilj programa za cjeloživotno učenje je stvoriti napredno društvo znanja, održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova te jaču društvenu koheziju u Europskoj Uniji. Program potiče suradnju obrazovnih institucija širom Europe, mobilnost sudionika obrazovnog procesa, razvijanja tolerancije i multikulturalnosti, a istovremeno i priprema sudionike za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada. Program pokriva razdoblje od 2007. - 2013. godine, a za njegovu provedbu predviđen je proračun od 6.9 milijardi €. 38

U programu sudjeluje 27 država članica EU: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Republika Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Luxemburg, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Nizozemska, Velika Britanija, države članice EFTA-e (Island, Lichtenstein, Norveška) i Turska kao država kandidatkinja.

Struktura programa Aktivnosti Programa za cjeloživotno učenje mogu biti centralizirane ili decentralizirane. Centralizirane aktivnosti (multilateralni projekti, tematske mreže i prateće mjere, kao i Transverzalni program i Jean Monnet program) u nadležnosti su Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) sa sjedištem u Bruxelles-u, dok je za decentralizirane aktivnosti (mobilnost i partnerstva) nadležna Agencija za mobilnost i programe Europske unije sa sjedištem u Zagrebu.

Tko može sudjelovati i kome je program namijenjen? Program je namijenjen svim osobama uključenim u proces obrazovanja na svim razinama od predškolskog odgoja do visokoškolskog obrazovanja (učenici, studenti, odgajatelji, nastavnici, profesori, administrativno osoblje u vrtićima, školama, sveučilištima i drugim visokoškolskim institucijama), kao i osobama već prisutnim na tržištu rada, koji su zaposleni u različitim poduzećima, javnim i privatnim ustanovama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a bave se nekom vrstom formalnog ili neformalnog obrazovanja.

U programu se može sudjelovati predlaganjem projekata koji su rezultat suradnje obrazovnih institucija, poduzeća i udruga iz Hrvatske s onima u inozemstvu. Institucije iz Hrvatske se prijavljuju svojim projektnim prijedlozima na raspisani natječaj, a pojedinci preko svoje institucije, osim u slučaju prijave studenata viših godina studija nastavnog usmjerenja za aktivnosti stažiranja u inozemstvu. Agencija za mobilnost i programe EU će provoditi Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme) i program Mladi na djelu (Youth in Action).

Za sudjelovanje gospodarstvenika i obrazovanje zaposlenih osobito izdvajamo komponentu Leonardo da Vinci.

39

Leonardo da Vinci je dio Programa za cjeloživotno učenje koji obuhvaća strukovno obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama obrazovanja (osim za mobilnost u visokom obrazovanju što je obuhvaćeno Erasmusom). Leonardo omogućava usavršavanje stručnih znanja, vještina i sposobnosti kroz sudjelovanje u mobilnosti i u europskim obrazovnim projektima.

Ciljevi programa Leonardo da Vinci:
• • •

podržati sudionike u strukovnom području pri stjecanju znanja, vještina i sposobnosti poticati kvalitetu i inovacije u području strukovnog obrazovanja poticati privlačnost strukovnog obrazovanja i mobilnost pojedinaca u strukovnom području

•

poticati mobilnost osoba uključenih u strukovno obrazovanje kako bi broj mobilnosti dosegao najmanje 80. 000 mobilnosti do 2013. godine

• • • • •

povećati suradnju između institucija za strukovno obrazovanje i gospodarskog sektora povećati mogućnost za razvoj i prijenos inovacija u strukovnom području povećati razinu preglednosti i kompatibilnosti kvalifikacija i vještina podržati razvoj inovativnih sadržaja i usluga informacijsko-komunikacijskih vještina poticati učenje stranih jezika

Tko sve može sudjelovati?

• •

Srednje strukovne škole Ustanove koje provode strukovno obrazovanje i osposobljavanje (pučko učilište, centar za odgoj i obrazovanje)

• • • •

Udruge učenika, roditelja i nastavnika Poduzeća, društveni/socijalni partneri i ostali predstavnici rada Gospodarske komore i ostale trgovačke institucije Tijela odgovorna za sustave i smjernice u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini

• • • •

Centri za istraživanja i tijela koja se bave pitanjima cjeloživotnog učenja Ustanove za visoko obrazovanje Neprofitne organizacije Dobrovoljna udruženja 40

•

Nevladine udruge

Aktivnosti Leonardo da Vinci programa dostupne hrvatskim prijaviteljima u natječaju 2010.: Mobilnost (Mobility)
•

mobilnost učenika srednjih strukovnih škola/polaznika srednjoškolskih strukovnih programa (stručna praksa)

• •

mobilnost nastavnog/nenastavnog osoblja (usavršavanje) mobilnost osoba na tržištu rada (usavršavanje)

Pripremni posjeti (Preparatory visits) - kontakt seminari i posjeti partnerskoj ustanovi Partnerstva (Partnerships) - suradnja ustanova u strukovnom obrazovanju i gospodarskog sektora

Za natječaj u 2010. godini za projekte Mobilnosti moguće je samo slanje sudionika na mobilnost sa hrvatske strane, a nije moguće primati strane sudionike koji su financirani kroz Program za cjeloživotno učenje. Međutim, u projektima Partnerstva moguće je slati sudionike iz Hrvatske u zemlje partnere i primati sudionike iz zemalja partnera unutar projekta. Ostale aktivnosti: Projekti prijenosa inovacija (Transfer of innovation) - prijenos rezultata uspješnih projekata u nove projekte.

Prijenos inovacija - Nije dostupno u Natječaju za 2010. godinu Preuzimanje uspješnih projekata drugih država i njihova prilagodba specifičnoj situaciji država partnera.
• • •

srednje strukovne škole poduzeća gospodarske/obrtničke komore

U prijenosu inovacija sudjeluju najmanje 3 partnera iz 3 različite države, između kojih se potpisuje pismo namjere koje određuje obveze svakog pojedinog partnera. Kako se prijaviti? Ustanove se prijavljuju u ime pojedinaca. Ustanove koje se prijavljuju su:
• • •

Srednje strukovne škole Udruge i predstavnici uključeni u strukovno obrazovanje i osposobljavanje Udruge učenika, roditelja i nastavnika 41

• • •

Poduzeća, društveni/socijalni partneri i ostali predstavnici rada Gospodarske komore i ostale trgovačke institucije Tijela odgovorna za sustave i smjernice u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini

• • • • •

Centri za istraživanja i tijela koja se bave pitanjima cjeloživotnog učenja Ustanove za visoko obrazovanje Neprofitne organizacije Dobrovoljna udruženja Nevladine udruge

Osnovni uvjeti:
•

prijaviti se mogu osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo, status izbjeglice, osobe bez državljanstva ili koje u Hrvatskoj imaju stalno boravište

•

prijaviti se može preko svoje ustanove: nastavno/nenastavno osoblje srednjih strukovnih škola, mentori, stručnjaci u strukovnom području, upravitelji kadrovskih službi u poduzećima, predstavnici javnih službi, Zavoda za zapošljavanje, raznih trgovačkih organizacija, udruga

• •

partnerske ustanove unaprijed dogovaraju plan rada na projektu osobe su obvezne podnijeti izvješće o radu te o uspjehu projekta

Postupak prijave za ustanove:
• •

Agencija raspisuje javni natječaj za dodjelu financijskih sredstava u svrhu mobilnosti Ustanove partneri dogovaraju radni plan u kojem se definiraju prava i obveze vezane uz projekt.

• •

Ustanove u Republici Hrvatskoj se prijavljuju za financijska sredstva Agenciji. Nakon završenog natječaja, Agencija obavlja ocjenjivanje zaprimljenih prijava i ustanovama šalje pismenu obavijest o iznosu dodijeljenih sredstava.

•

Ustanove zatim potpisuju s Agencijom Ugovor nakon čega im se doznačuje dio sredstava, a ostatak dobivaju nakon završetka razdoblja mobilnosti.

•

Za vrijeme trajanja projekta Agencija savjetuje i kontrolira njegovu implementaciju u ustanovama, a nakon završetka projekta ustanove su dužne podnijeti izvješće matičnoj Agenciji.

•

Agencija provjerava rezultate projekta, provedene aktivnosti i broj ostvarenih mobilnosti unutar partnerstva; ako Agencija ustanovi nepravilnosti pri izvedbi projekta i ako rezultati nisu u skladu s planiranim postignućima navedenima u prijavi, Agencija će odrediti određene korektivne mjere, odnosno zatražit će se povrat dijela sredstava. 42

•

Ako su rezultati i broj ostvarenih mobilnosti u skladu s planiranim postignućima navedenima u prijedlogu projekta, ustanovi korisniku dodjeljuje se preostali iznos financijske potpore - granta.

Postupak prijave za projekte prijenosa inovacija
•

osobe se informiraju preko svoje ustanove (srednjih strukovnih škola poduzeća, Zavoda za zapošljavanje, udruga) o mogućnostima projekta prijenosa inovacija u inozemstvu te o rokovima prijave

• •

za odabir osoba zadužena je matična ustanova ustanove koje uspješno završe postupak odabira projekata dužne su prije početka projekta dogovoriti radni plan između partnera u kojem se definiraju prava i obveze vezane uz projekt

Rok prijave Rok prijave za projekte prijenosa inovacija je okvirno veljača / ožujak.

Trajanje Projekti traju najmanje jednu, a najviše dvije godine.

Partneri Za aktivnost projekta prijenosa inovacija u Leonardo da Vinci potprogramu potrebni su partneri iz zemalja članica EU koje provode Program za cjeloživotno učenje. Partneri se mogu naći putem osobnih kontakata, kontaktnih seminara ili baze podataka. U projektu Prijenosa inovacija sudjeluju najmanje 3 partnera iz najmanje 3 različite države od kojih je jedna država članica EU.

Financiranje Najveći iznos financijske pomoći može iznositi do 75% ukupnog proračuna projekta.

Pripremni posjeti Financijski se pomaže priprema projekta razvoja inovacija, kao što je posjet kontakt seminarima za pronalaženje partnera i sastanci s inozemnim partnerima kako bi se utvrdio plan rada.

Kako se prijaviti? Ustanove se prijavljuju u ime pojedinaca. 43

Krajem svake godine objavljuje se natječaj (Call for proposals) za predlaganje Leonardo da Vinci projekata. Na natječaj se mogu prijaviti ustanove iz RH sa svojim projektima. Pojedinac se prijavljuje preko svoje institucije. Rokovi prijave su u veljači/ožujku.

Ako želite saznati više o dosadašnjim uspješnim europskim Leonardo projektima, pogledajte bazu projekata ADAM. Financiranje Agencija za mobilnost i programe EU dodjeljuje financijsku potporu za:
• • •

životne i putne troškove organizaciju mobilnosti jezičnu, kulturološku i pedagošku pripremu

Troškovi života izračunavaju se prema dnevnim/tjednim iznosima koje je odredila Europska komisija . Maksimalni iznos granta za partnerstva ovisi o broju planiranih mobilnosti, dok se za projekte prijenosa inovacija sufinancira do 75% ukupnog proračuna projekta. Pojedinci koji sudjeluju u Leonardu:
•

Učenici u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (Initial Vocational Training IVT)

•

Stručnjaci u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (Professionals in Vocational Education and Training - VETPRO): nastavnici, obučavatelji, voditelji kadrovskih službi u poduzećima i ostali)

•

Osobe na tržištu rada (People in the Labour Market - PLM): zaposleni, nezaposleni ili nedavno diplomirani

Kontakt : leonardo@mobilnost.hr

Program zajednice u području javnog zdravstva Izvor: Razvojna agencija Slavonskog Broda www.ra-sb.hr Zdravstveni programi zajednice namijenjeni su podržavanju i nadopunjavanju nacionalnih zdravstvenih politika država članica EU te pridonošenju porasta svijesti o potrebi za solidarnošću i prosperitetom tako da se štiti i promovira zdravlje i sigurnost poboljšavanjem 44

javnog zdravlja građana.

Ciljevi programa su:

* poboljšanje zaštite zdravlja građana razvijanjem pravodobnog odgovora na zdravstvene prijetnje ili aktivnosti usmjerene prema razvoju sigurnosti pacijenata, zaštite od ozljeda i nesreća te procjena rizika i pravne regulative u osjetljivim područjima;

* promocija zdravlja, uključujući smanjenje zdravstvenih nejednakosti, prevencije protiv glavnih uzročnika obolijevanja te produžavanje očekivanog trajanja života uz promociju zdravog starenja;

* pravo na zdravstveno informiranje i širenja znanja: uključujući aktivnosti u okviru poboljšanja dostupnosti informacija građanima, kao i zdravstvenih indikatora sa fokusom razmjene znanja u okviru rodnih pitanja, zdravlja djece ili rijetkih bolesti.

Nadležno tijelo državne uprave za ovaj Program je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Link na program za 2010. Godinu http://www.mzss.hr/hr/medunarodna_suradnja/zdravstvo/drugi_program_aktivnosti_zajednice _u_podrucju_zdravstva/poziv_za_2010_nove_mogucnosti_financiranja_u_zdravstvu

Poljoprivreda

IPARD Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr IPARD je novi pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance) odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj.

Program je dobio pozitivno mišljenje 19. 12. 2007. na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu te ga je Europska komisija službeno prihvatila 25. 2. 2008.

IPARD program se provodi kroz tri osnovna cilja ili strateška prioriteta: 45

1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice 103. Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika 202. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja 3. Razvoj ruralne ekonomije 301. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

Odlukom Vlade RH od 26. 3. 2008. (NN 34/08) IPARD programom upravlja Uprava za ruralni razvoj – Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa dok program provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Od 2007. - 2011. godine kroz IPARD program u Republici Hrvatskoj korisnicima će biti dostupno 179.000.000 EUR (1,3 milijarde HRK) potpore.

Informirajte se na vrijeme o postupku prijave i potrebnoj dokumentaciji.

• Uprava za ruralni razvoj, Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa e-pošta: ipard@mps.hr telefon: 01/6106-947, 01/6109-633 fax: 01/6106-909

• Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju e-pošta: info@dmssa.hr telefon: 01/6002-742, 01/6002-744 fax: 01/6002-852

• Regionalni uredi Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

46

• Područni uredi Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu • Županijski uredi Hrvatske poljoprivredne agencije

Strukturni fondovi – otvoreni ulaskom u EU
Izvor: www.hamag.hr Strukturni fondovi Europske unije na raspolaganju su državama članicama EU koje imaju potrebe za dodatnim ulaganjima u ujednačen i održiv gospodarski i društveni razvoj. Hrvatska će imati pravo na sredstva iz ovih fondova nakon stupanja u članstvo. Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu:
• • • •

Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) Europski fond za reginalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF) Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF) Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)

•

Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF)

Sukladno Odluci Vlade o strateškom i institucionalnom okviru za korištenje strukturnih instrumenata europske unije u RH, čl. IX, tijelo nadležno za pripremu i upravljanje Operativnim programom za konkurentnost i inovacije je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje u obavljanju zadaća surađuje s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Poslovno - inovacijskim centrom Hrvatske BICRO d.o.o. i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) (NN 77/08, od 30.06.2008. godine). Dakle, HAMAG je jedna od institucija predviđenih da budu posrednička tijela za provedbu projekata iz Strukturnih fondova. U HAMAG-u se od listopada 2008. provodi projekt

47

financiran iz pretpristupnog programa PHARE 2006. čiji je cilj priprema budućih posredničkih tijela za akreditaciju

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje projekata EU www.safu.hr Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) je osnovana Uredbom o osnivanju Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (NN br. 90/07 i NN br. 114/07 ). Nadležnosti SAFU određene su Uredbom, kojom se regulira pruzimanje svih prava i obveza Uprave za financiranje i ugovaranje programa i projekata pomoći Europske unije - Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje u Ministarstvu financija, na Agenciju. Kao Provedbena agencija, SAFU je nadležna za cjelokupno upravljanje sredstvima, natječajne procedure, ugovaranje, plaćanja, računovodstvo te izvještavanje o financiranju cjelokupne nabave u decentraliziranom sustavu provedbe programa iz EU fondova u Hrvatskoj. SAFU je glavni promotor pravila i procedura EU u procesu nabave i poveznica između Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i drugih javnih tijela. SAFU prosljeđuje tehničku proceduru resornim ministarstvima, odnosno tijelima državne uprave. Voditelji projekata i Jedinice za provedbu projekta u svim tijelima državne uprave odgovorne su SAFU. Agencijom upravlja mr.sc. Marija Tufekčić, ravnateljica SAFU, koja je odgovorna za financijsko i administrativno vođenje projekata, sukladno pravilima, odredbama i procedurama EU.

Ostalo - O nekim institucijama u Hrvatskoj koje se bave pitanjima Europske Unije
Izvor: www.safu.hr Q:

48

Koja je institucija prva u koju se mi gospodarstvenici trebamo javiti i započeti pregovore o korištenju sredstava EU? A: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) raspolaže s najviše informacija o programima i projektima koji su predviđeni u sektoru gospodarstva. Ipak, svi otvoreni aktualni natječaji moraju biti javno objavljeni i na stranici Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) www.safu.hr . Zainteresirani se mogu obratiti i u HGK, Euro info komunikacijski centar Zagreb www.euroinfo.hr ili putem e-maila: eicc@hgk.hr. Q: Gdje mali aplikanti mogu naći na jednom mjestu informacije o bespovratnim (grant) sredstvima EU? A: Na stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje www.safu.hr objavljuju se natječaji za sheme bespovratnih sredstava koje sadrže i vodič za prijavitelje projekata u kojima možete naći sve konkretne informacije i upute vezane uz pojedini natječaj. Svi podaci nalaze se u Praktičnom vodiču kroz procedure ugovaranja pomoći EZ trećim zemljama (PRAG - Practical Guide EC External Aid Contract procedures), na stranici http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm, EuropeAid-a, te na stranicama SAFU www.safu.hr , za pojedine otvorene natječaje. Strateško tijelo za provedbu EU projekata – Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova (SDURF) – www.strategija.hr Na njihovim stranicama možete naći dokumente vezane za Strategiju provedbe EU fondova, koji su fondovi dostupni u RH i ostale važne dokumente. Za same projekte morate pratiti stranice SAFU-a ili nadležnih ministarstava.

49