Free Essay

Tehnologija Prijenosa Podataka U Internet Mreži

In: Computers and Technology

Submitted By thegunn7
Words 2616
Pages 11
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI I STABILNOSTI POSLOVANJA PROMETNIH PODUZEĆA I NJIHOVA FUNKCIJA TEMELJENA NA PRIMJERU PODUZEĆA
SEMINARSKI RAD

Predmet: Ekonomika prometa
Predmetni nastavnik: Mihaela Bukljaš Skočibušić, prof.dr. sc.
Student: Josip Jelekovac
JMBAG : 0195028951

Zagreb, Siječanj 2015.
Contents
1.UVOD 1 2. Pokazatelji uspješnosti i stabilnosti prometnog poduzeća „Zračna luka Pleso“ i njihova funkcija 2 2.1. Produktivnost 2 2.2.Ekonomičnost 4 2.3.Rentabilnost ili profitabilnost 7 2.4. Solventnost i likvidnost 10 2.5.Aktivnost 14 2.6.Zaduženost 15 8. Zaključak 14 9. Literatura 15

1.Uvod

Svako poduzeće, pa tako i prometno , kroz svoje organe upravljanja i rukovođenja(menadžment) obrađuje financijske izvještaje pomoću kojih se planira daljnje vođenje poslovne i financijske politike, odnosno dobiva se informacijska podloga koja pokazuje koliko je uspješno vođenje poduzeća. Iz financijskih izvještaja izvode se pokazatelji ekonomskih učinaka koji se svrstavaju u nekoliko skupina : produktivnost, ekonomičnost, rentabilnost ili profitabilnost, solventnost i likvidnost, aktivnost i zaduženost.
Menadžment se, s ciljem da poduzeće bude što rentabilnije te održava poželjni financijski položaj, bavi stalnim kombiniranjem elemenata poslovnog rezultata, ukupnih ulaganja i izvora financiranja, odnoso kontrolom tih elemenata i područja odgovornosti u vezi s njima.
Kroz pokazatelje analize financijskih izvještaja dobivaju se financijski pokazatelji koji se grupiraju u sljedeće skupine : 1) Pokazatelji likvidnosti kojima se mjeri sposobnost poduzeća da podmiri kratkoročne obaveze 2) Pokazatelji aktivnosti koji služe za mjerenje efikanosti uporabe resursa kojima poduzeće raspolaže (koeficijent obrtaja) 3) Pokazatelji profitabilnosti koji ukazuju na stopu povratu uloženog kapitala, najznačajniji pokazatelji profitabilnosti su pokazatelji različitih oblika rentabilnosti 4) Pokazatelji prinosa na vlastiti kapital kojima se mjeri efikasnot ulaganja u redovne dionice poduzećam, ovi pokazatelji povezuju knjigovodstveno iskazanu efikasnost vlastitoga kapitala s njegovom tržišnom vrijednošću 5) Pokazatelji upotrebe poluga koji iskazuju relativnu zaduženost poduzeća ili teret kamata u dobitku poduzeća. Oni su svojevrsna mjera rizika ulaganja u poduzeću. Najčešće korišteni su : pokazatelji stupnja zaduženosti, odnos duga i vlastitog kapitala ( vlasničke glavnice ) te odnosi pokrića

2. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI I STABILNOSTI POSLOVANJA PROMETNOG PODUZEĆA „ZRAČNA LUKA PLESO“ I NJIHOVA FUNKCIJA

2.1. Produktivnost

Produktivnost se najjednostavnije definira kao odnos količine učinaka i bilo kojeg pojedinačnog elementa odnosno čimbenika (faktora) ili više njih koji sudjeluju u procesu proizvodnje (djelatnosti). Ona predstavlja učinkovitost proizvodnog procesa ili pojedinoga proizvodnog faktora.Postoji povezanost produktivnosti i ekonomičnosti jer se može očekivati da će produktivnija proizvodnja biti i ekonomičnija, no to ne mora biti pravilo u uvjetima kada se unatoč povećanju produktivnosti, snize cijene proizvoda zbog zasićenosti tržišta.
PRODUKTIVNOST = IZLAZ (output) / POJEDINAČNI ULAZI (input/i)
Govori se o produktivnosti kapitala,zemlje,opreme, predmeta rada, radne snage itd. Produktivnost kapitala određuje se, npr., odnosom između količine proizvodnih dobara i usluga te količine kapitala utrošenog za njihovu proizvodnju. Dakle, produktivnost rada predstavlja jedno od mjerilo uspješnosti , koje prikazuju efikasnost rada izraženu odnosom između ostvarene količine učinaka i količine ljudskog rada upotrijebljenog za njezino ostvarenje.
Povećanje produktivnosti rada omogućuje veliki broj pozitivnih učinaka, od kojih se tri posebno ističu: * Predstavlja osnovni način povećanja osobnih primanja, što ima bitan utjecaj na kupovnu moć stanovništva * Ima protuinflacijski učinak jer smanjuje trošak proizvodnje * Smanjuje cijenu koštanja po jedinici proizvoda, pa time znatno utječe na konkurentsku sposobnost na domaćem ili stranom tržištu.
Za izračunavanje produktivnosti rada potrebno je poznavati količinu učinaka i rada pa se produktivnost rada može izračunati na dva načina : 1) Međusobnim odnosom količine učinaka i rada 2) Međusobnim odnosom količine rada i ostvarenih učinaka
Proizvodnja prometnog poduzeća najčešće nije sastavljena od istovrsnih učinaka, pa se oni ne mogu zbrajati. Upravo to predstavlja jedan od najvećih problema pri mjerenju produktivnosti rada.
Za izračunavanje produktivnosti rada u teoriji i praksi najčešće se primjenjuju ove metode : * Čista naturalna metoda kod koje se učinak iskazuje u prirodnim ili fizičkim jedinicama mjere, kao što su tonaža,kilometraža,kubikaža i sl. Ovom metodom produktivnost rada se može mjeriti samo u onim poduzećima koje proizvode jedan homogeni učinak iste kvalitete ili u onim poduzećima gdje glavni proizvod sudjeluje najvećim dijelom u ukupnoj proizvodnji.

p = Q/S p- produktivnost
Q – dnevna proizvodnja
S- broj radnika

* Natualno-uvjetna metoda koja se primjenjuje u poduzećima koja proizvode više istih ili srodnih proizvoda, a oni su međusobno različiti po kvaliteti, dimenzijama, izgledu,snazi, nosivosti i sl. * Radna metoda koja se koristi u poduzećima koja zbog složenosti proizvodnje nisu u mogućnosti naturalno izraziti ostvarenu proizvodnju * Vrijednosna ili novčana metoda u kojoj se ostvareni učinci množe odgovarajućim cijenama, a zatim tako dobivene vrijednosti proizvodnje dijele satima rada

Primjer produktivnosti u poduzeću:
Poduzeće godišnje preveze 2 milijuna putnika u 3500 letova u zračnoj luci.
PRODUKTIVNOST = PUTNICI / BROJ LETOVA = 57 putnika po letu

2.2 Ekonomičnost

Ekonomičnost predstavlja najkompleksnije mjerilo uspješnosti poslovanja te se izražava odnosom između ostvarenih učinaka i količine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuđih usluga potrebnih za njihovo ostvarenje. Ekonomski zakoni prisiljavaju prometna poduzeća da ciljeve ostvare uz što manje troškove. Najbolji se uspjeh postiže optimalnom kombinacijom svih elemenata reprodukcije, odnosno u transformaciji novčanog kapitala u robni kapital.Za poslovanje se kaže da je ekonomično ako postoji mogućnost realizacije ostvarene proizvodnje uz ekonomično trošenje sredstava za rad.
Ekonomičnost se izračunava na dva načina: 1) da se ostvareni učinak i utrošeni elementi radnog procesa stave u odnos : e = Q/T e – ekonomičnost
Q – ostvareni učinci
T – utrošeni elementi proizvodnje 2) Formula recipročne ekonomičnosti s kojom se izračunava koeficijent tj. stupanj štedljivosti ili prosječni utrošak elemenata radnog procesa po jedinic učinka:

re = Q/T re – ekonomičnost
T- utrošeni elementi proizvodnje
Q – ostvareni učinci
Ovisno o veličini izračunatih koeficijenata, poslovanje može biti: * e > 1 – poslovanje je ekonomično, postoji dobit * e < 1 – poslovanje je neekonomično * e = 1 – poslovanje je na granici ekonomičnosti
Povećanje ekonomičnosti može se postići na četiri načina:
1. povećanjem količine učinaka uz nepromijenjene troškove
2. ostvarenjem većih prodajnih cijena proizvoda i usluga
3. smanjenjem količine elemenata radnog procesa
4. nižim nabavnim cijenama elemenata radnog procesa
Iz toga proizlazi da se povećanje ekonomičnosti temelji na što većoj štedljivosti uz maksimizaciju prihoda. Ekonomičnost možemo mjeriti temeljem stvarnih cijena, gdje se ekonomičnost mijenja i pod utjecajem promjene cijena, i temeljem stalnih cijena gdje se isključuje utjecaj bilo kakve promjene cijena na međusobni odnos vrijednosti učinaka i troškova.

e = C / T e – ekonomičnost
C – umnožak ostvarenih učinaka i tekućih odnosno stalnih cijena
T – umnožak utrošenih elemenata i tekućih odnosno stalnih cijena

Ekonomičnost se može mjeriti i djelomično ako se promatraju npr. pojedini elementi radnog procesa, organizacijske jedinice ili učinka. Tada se dolazi do jasne predodžbe svakog dijela radnog procesa te poduzeće može pravodobno poduzeti odgovarajuće mjere za otklanjanje eventualnih slabosti.
Kada ostvarenu ekonomičnost uspoređujemo sa planiranom, u različitim vremenskim razdobljima, te u presjecima grane,skupine poduzeća, treba voditi računa o utjecaju količinskih promjena i promjena cijena na tržištu kako se ne bi došlo do pogrešnog zaključka. Zato postoje načini uspoređivanja ekonomičnosti, a to su : 1. Uspoređivanje ostvarene i planirane ekonomičnosti gdje se izračunava planirana ekonomičnost,ostvarena količinska i vrijednosna ekonomičnost te se temeljem te računice ocjenjuje kakav je odnos između ostvarene koristi i učinjenih šteta što je posljedica ne samo zalaganja zaposlenika, nego i utjecaj vanjskih uvjeta gospodarenja, a osobito promjena tržnih cijena. 2. Vremensko uspoređivanje ekonomičnosti poslovanja koje pruža ocjenu dinamike ostvarene ekonomičnosti u poduzeću jer su u procesu proizvodnje učinci i utrošci mijenjaju pod utjecajem različitih činitelja 3. Prostorno uspoređivanje ekonomičnosti gdje se poduzeća u određenoj gospodarskoj grani , pomoću indeksa ekonomičnosti, uspoređuju te se dolazi do zaključka kakva je ekonomičnost jednog poduzeća u odnosu na druge.
Koeficijent ekonomičnosti jedno je od temeljnih ekonomskih načela uspješnosti poslovanja poduzeća kada su prihodi razdoblja veći od rashoda istog razdoblja. Pokazatelji ekonomičnosti moraju biti veći od 1 , što znači da su ostvareni prihodi veći od rashoda.
U prometu se troše sljedeći elementi proizvodnje : rad, sredstva za rad, materijal i gorivo. Stoga se mjerenje ekonomičnosti temelji na utvrđivanju odnosa ostvarenog obujma prijevoza i utrošenih elemenata u izvršavanju usluge prijevoza.

E = O / M + T + P
O – obujam neto tonskih kilometara
M – materijalni troškovi s uslugama
T – troškovi sredstava za rad
P – plaće

Primjer na poduzeće : Zračna luka Pleso imala je rezultate po kvartalima u 2014. godini prikazane u tablici . KVARTAL | PRIHOD U KN | RASHOD U KN | I | 80 | 80 | II | 74 | 78 | III | 76 | 79 | IV | 78 | 77 |

Pa iz toga slijedi da je koeficijent ekonomičnosti za svaki pojedini kvartal bio: 1. e / I = 1 e=1 2. e / II=0,95 e=0,95 3. e / III=0,96 e=0,96 4. e / IV=1,01 e=1,01
Iz čega iščitavamo kako je tvrtka samo u 4. kvartalu poslovala ekonomično, u 3. na granici ekonomičnosti, dok u prva dva je poslovala neekonomično.

2.3 Rentabilnost ili profitabilnost

Rentabilnost je sastavnica ekonomičnosti koja također određuje prihod i trošak, ali s drugačijim polazištem. Rentabilnost je ekonomsko mjerilo uspješnosti, koje ocrtava unosnost uloženoga kapitala u nekom vremenskom razdoblju. Za poduzeće se može reći da posluje rentabilno ako ostvaruje dobit, a nerentabilno ako posluje s gubitkom. Rentabilnost je zapravo stopa okamaćenja uloženoga kapitala te se izražava navedenom formulom : rentabilnost(r) = profit / uloženi kapital x 100

Pri mjerenju rentabilnosti , kao uloženi kapital može se uzeti : * vlastiti kapital poduzeća * sredstva poduzeća odnosno prosječna vrijednost uloženih sredstava koja su korištena za otvarivanje poslovnog rezultata
Pri mjerenju rentabilnosti može se uzeti i stopa umjesto koeficijenta jer ona jasnije prikazuje unosnost kapitala u usporedbi s kamatnom stopom : 1. za rentabilnost vlastitog kapitala : rentabilnost(r %) = dobitak / prosječni vlastiti kapital x 100 rentabilnost(r %) = čisti dobitak / prosječni vlastiti kapital x 100 2. za rentabilnost sredstava poduzeća : rentabilnost sredstava = dobitak + kamate za korištenje tuđeg kapitala / prosječna sredstva x 100 rentabilnost sredstava = čisti dobitak + kamate za korištenje tuđeg kapitala / prosječna sredstva x 100

Rentabilnost ukupne imovine mjerimo na slijedeći način : r = neto dobitak + kamate / prosječna ukupna imovina r = dohodak / osnovna ili obrtna sredstva

Profitabilnost se iskazuje kao : 1. prinos na imovinu koji prikazuje koliki iznos profita poduzeće može ostvariti temeljem jedinice imovine 2. prinos na kapital koji mjeri povrat na vlastito ulaganje 3. neto profitna marža kojom se mjeri povrat na ukupan promet

Primjer na poduzeće :
Tablica 1. Bilanca prometnog poduzeća „ Zračna luka Pleso“ AKTIVA | 1. DUGOTRAJNA IMOVINA | 18.050.000,00 kn | 2. KRATKOTRAJNA IMOVINA | 261.500.000,00 kn | UKUPNO AKTIVA | 279.550.000,00 kn | PASIVA | GLAVNICA | 900.000.000,00 kn | DUGOROČNE OBVEZE | 4.500.000,00 kn | KRATKOROČNE OBVEZE | 59.000.00,00 kn | UKUPNO PASIVA | 963.500.000,00 kn |

Račun dobiti i gubitaka prikazan je u tablici 2.
Tablica 2. Račun dobiti i gubitaka prometnog poduzeća „Zračna luka Pleso“ 1. PRIHODI OD PRODAJE | 297.450.000,00 kn | 2. RASHODI OD PRODAJE | 271.150.000, kn | 3. FINANCIJSKI PRIHODI | 25.879.150,00 kn | 4. FINANCIJSKI RASHODI (kamate) | 11.521.000,00 kn | 5. UKUPNI PRIHODI | 323.329.150,00 kn | 6. UKUPNI RASHODI | 282.671.000,00 kn | 7. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA | 46.200.000,00 kn | 8. POREZ NA DOBIT | 8.800.000,00 kn | 9. NETO DOBIT | 37.400.000,00 kn |

1. Za rentabilnost imovine :
Neto dobit + kamate = 48.921.000,00 kn
Imovina = 279.550.000,00 kn
Iz toga slijedi da je rentabilnost imovine (R)= 17,5% što znači da je prometno poduzeće postiglo visoku stopu rentabilnosti

2. za rentabilnost vlastitog kapitala :
Neto dobit = 37.400.000,00 kn
Glavnica = 900.000.000,0 kn
Iz čega slijedi da je rentabilnost vlastitog kapitala (Rg)=4,2 % što pokazuje da je i stopa vlastitog kapitala visoka.

2.4. Solventnost i likvidnost
Solventnost proizlazi neposredno iz likvidnosti, a zbog bliske veze između tih dvaju pojmova oni se često uzimaju kao sinonimi. Ipak, solventnost je najznačajniji pokazatelj likvidnosti jer označuje u kojoj mjeri poduzeće podmiruje svoje dospjele kratkoročne obveze.
Likvidnost predstavlja sposobnost nesmetanog toka bitnih čimbenika u poslovnom procesu, te njihovo pretvaranje iz novčanog u materijalne oblike, odnosno materijalne u novčane oblike. Prvenstveno se tumači kao sposobnost poduzeća da raspoloživim novčanim sredstvima podmiri svoje obveze plaćanja u rokovima njihovog dospijeća, odnosno da imovina poduzeća nesmetano cirkulira u reprodukcijskom procesu bez zastoja, odnosno u planiranom obujmu i planiranom dinamikom. Nelikvidnost je prvi i najčešći razlog propasti poduzeća ako kratkoročno zaduživanje nije moguće. Budući da je to dinamična kategorija treba je planirati, te se u tu svrhu koriste tekući financijski plan i planirana bilanca stanja i uspjeha.
Koeficijent tekuće likvidnosti služi za mjerenje sposobnosti poduzeća za dospjele kratkoročne obaveze. Njegova vrijednost mora iznositi minimalno 2, što znači da se za održavanje dobre likvidnosti makar 50 posto imovine mora financirati iz dugoročnih obaveza ili vlastitoga kapitala. S financijskog gledišta, najbitniji čimbenici likvidnosti su : metode financiranja poslovnih ulaganja, kompozicija financijske strukture, efikasnost i ekonomičnost korištenja poslovnih sredstava i usklađenost novčanih tokova.

L = raspoloživa novčana sredstva / dospjele novčane obveze

Nelikvidna poduzeća posluju s poteškoćama jer nema dovoljno sredstava za nabavku sirovina,materijala i robe, za isplatu plaća, poreza i drugih obveza. Postoje 4 pokazatelja likvidnosti koji su u izravnoj vezi s platežnom sposobnošču poduzeća, a najznačajniji su: (1) Koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze (2) Koeficijent ubrzane likvidnosti = kratkotrajna imovina-zalihe / kratkoročne obveze (3) Koeficijent trenutne likvidnosti = novac / kratkoročne obveze (4) Koeficijent financijske likvidnosti = dugotrajna imovina / kapital + kratkoročne obveze
Iz toga proizlazi da:
1. Koeficijent tekuće likvidnosti bi trebao biti najmanje 2, što znači da poduzeće ima dvostruko više gotovine,potraživanja i zaliha nego što su kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu
2. Koeficijent ubrzane likvidnosti bi trebao biti minimalno 1 što znači da kratkotrajna imovina mora biti veća od kratkoročnih obveza
3. Koeficijent trenutne likvidnosti koji ne bi trebao biti manji od 10%
4. Koeficijent financijske likvidnosti koji bi trebao biti manji od 1 jer se iz dijela dugoročnih izvora treba financirati ne samo dugotrajna već i kratkotrajna imovina
Primjer za poduzeće :

1. Koeficijent tekuće likvidnosti (KTL):
Kratkotrajna imovina = 261.500.000,00 kn
Kratkoročne obveze =59.000.000,00 kn
KTL = 4,43
2. Koeficijent ubrzane likvidnosti (KUL):
Novac + potražnja = 254.000.000,00 kn
Kratkoročne obveze = 59.000.000,00 kn
KUL =4,3
3. Koeficijent financijske stabilnosti (KFS):
Dugotrajna imovina = 18.050.000,00 kn
Glavnica i dugoročne obveze = 904.500.000,00 kn
KFS = 0,02

2.5. Aktivnost

Pokazatelji aktivnosti još se nazivaju i koeficijentima obrta sredstava koji ukazuju na brzinu cirkulacije imovine u samom poslovnom procesu. Koeficijent obrta najčešće se izračunava za ukupnu imovinu, kratkotrajnu imovinu te potraživanja. Pokazatelji aktivnosti mogu biti :
1. Koeficijent obrta ukupne imovine = ukupni prihod / ukupna imovina
2. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine = ukupni prihod / kratkotrajna imovina
3. Koeficijent obrta potraživanja = prihodi od prodaje / potraživanja
4. Trajanje naplate potraživanja u danima = broj dana u godini (365) / koeficijent obrta potraživanja

Osim ovih pokazatelja moguće je računati i druge koeficijente obrta kao npr. : koeficijent obrta zaliha sirovina i materijala, koeficijent obrta pojedinih vrsta zaliha, koeficijent obrta potraživanja za svakoga pojedinoga kupca, itd.

2.6. Zaduženost

Pokazatelji zaduženosti zauzimaju u današnje vrijeme sve značajnije mjesto. Koeficijent zaduženosti pokazuje koliki je postotak imovine nabavljen zaduživanjem, što je veći omjer duga i imovine, veći je financijski rizik odnosno rizik da poduzeće neće biti u mogućnosti vratiti dug.
Govori se o dva pokazatelja zaduženosti : 1) Omjer ukupnih obveza i ukupne imovine koji nam daje podatak o veličini zaduženja po jednoj novčanoj jedinici imovine 2) Odnos duga i glavnice koji je najpoznatiji pokazatelj stupnja zaduženosti poduzeća, on predstavlja odnos dugova ili ukupnih obveza poduzeća i njegovog vlastitog kapitala

3. Zaključak

Financijski pokazatelji uspješnosti i stabilnosti vrlo su važan dio svakog poduzeća jer bez njih ne bi bilo moguće dobro poslovati. Zato je za svako poduzeće važan kvalitetan financijski izvještaj koji daje jasnu informaciju o poslovanju poduzeća te pomoću njega poduzeće poduzima određene mjere kako bi poboljšali svoje poslovanje. Te informacije dobivene iz financijskih izvještaja nisu važne samo poduzeću već i drugim korisnicima poput vlasnika, kreditora, poslovnih partnera, državnih organa i sl.

4. Literatura

1. Bukljaš Skočibušić,M. ; Radačić,Ž. ; Jurčević M. : Ekonomika prometa, Sveučilišni udžbenik Zagreb, Fakultet prometnih znanosti, 2011.
2. www.zagreb-airport.hr (posjećeno : 28.12.2014.)

Similar Documents

Free Essay

Baker

...‫‪ADOBE SYSTEMS INCORPORATED‬‬ ‫اﺗﻔﺎﻗﻴﺔ رﺧﺼﺔ ﺑﺮﻧﺎﻣﺞ آﻤﺒﻴﻮﺗﺮ ﺷﺨﺼﻲ‬ ‫1. اﻹﻗﺮار ﺑﻌﺪم اﻟﻤﺴﺆوﻟﻴﺔ ﻓﻲ اﻟﻀﻤﺎن واﺗﻔﺎﻗﻴﺔ اﻻﻟﺘﺰام واﻟﺸﺮوط واﻷﺣﻜﺎم اﻹﺿﺎﻓﻴﺔ.‬ ‫1-1 اﻹﻗﺮار ﺑﻌﺪم اﻟﻤﺴﺆوﻟﻴﺔ ﻓﻲ اﻟﻀﻤﺎن. ُﺴﻠﻢ ﻟﻚ اﻟﺒﺮﻧﺎﻣﺞ وﻣﻌﻠﻮﻣﺎت أﺧﺮى "آﻤﺎ هﻲ" وﺑﺠﻤﻴﻊ اﻟﻌﻴﻮب. ﻻ ﺗﻜﻔﻞ، وﻻ ﺗﺴﺘﻄﻴﻊ أن‬ ‫ﻳ‬ ‫ﺗﻜﻔﻞ، ﺷﺮآﺔ ‪ ،Adobe‬وﻣﻮردوهﺎ وﺟﻬﺎت ﻣﻨﺢ اﻟﺘﺮﺧﻴﺺ ﺑﺎﺳﻤﻬﺎ، اﻷداء أو اﻟﻨﺘﺎﺋﺞ اﻟﺘﻲ ﻳﻤﻜﻦ أن ﺗﺤﺼﻞ ﻋﻠﻴﻬﻤﺎ ﻣﻦ ﺧﻼل اﺳﺘﺨﺪام‬ ‫اﻟﺒﺮﻧﺎﻣﺞ، ﺧﺪﻣﺎت ﺳﻠﻄﺔ ﻣﻨﺢ اﻟﺘﺮﺧﻴﺺ أو ﻋﺮوض أي ﻃﺮف ﺛﺎﻟﺚ ﺁﺧﺮ. وﺑﺎﺳﺘﺜﻨﺎء ﻣﺎ ﻳﻜﻮن ﺧﺎﺻﺎ ﺑﺄي ﺿﻤﺎن أو ﺷﺮط أو ﺗﻌﻬﺪ أو‬ ‫ً‬ ‫ﺷﺮط ﻻ ﻳﻤﻜﻦ اﺳﺘﺜﻨﺎؤﻩ أو ﺗﺤﺪﻳﺪﻩ ﺑﻤﻮﺟﺐ اﻟﻘﺎﻧﻮن اﻟﻤﻌﻤﻮل ﺑﻪ ﻓﻲ ﺟﻬﺔ اﻻﺧﺘﺼﺎص اﻟﻘﻀﺎﺋﻲ اﻟﺘﻲ ﺗﺘﺒﻌﻬﺎ، ﻓﺈن ‪Adobe‬وﻣﻮر ّﻳﻬﺎ وﺟﻬﺎت‬ ‫د‬ ‫ﻣﻨﺢ اﻟﺘﺮﺧﻴﺺ ﺑﺎﺳﻤﻬﺎ ﻟﻦ ﻳﻘﺪﻣﻮا أﻳﺔ ﺿﻤﺎﻧﺎت أو ﺷﺮوط أو ﺑﻴﺎﻧﺎت ﺗﻤﺜﻴﻞ أو أﺣﻜﺎم، )ﺻﺮﻳﺤﺔ أم ﺿﻤﻨﻴﺔ، ﺳﻮاء ﺑﻤﻮﺟﺐ اﻟﺘﺸﺮﻳﻊ أو‬ ‫اﻟﻘﺎﻧﻮن اﻟﻌﺎم أو اﻟﻌﺮف أو اﻻﺳﺘﺨﺪام أو ﻏﻴﺮ ذﻟﻚ( ﻣﻤﺎ ﻳﺘﻌﻠﻖ ﺑﺄﻳﺔ ﻣﺴﺎﺋﻞ أﺧﺮى، وﻳﺸﻤﻞ ذﻟﻚ وﻟﻜﻨﻪ ﻻ ﻳﻘﺘﺼﺮ ﻋﻠﻰ، ﻋﺪم اﻻﻧﺘﻬﺎك ﻟﺤﻘﻮق‬ ‫أﻃﺮاف ﺛﺎﻟﺜﺔ أو اﻟﻤﻠﻜﻴﺔ أو ﻗﺎﺑﻠﻴﺔ اﻟﻌﺮض ﻟﻠﺴﻮق أو اﻟﺘﻜﺎﻣﻞ أو اﻟﺠﻮدة اﻟﻤﺮﺿﻴﺔ أو اﻟﻤﻼءﻣﺔ ﻷي ﻏﺮض ﻣﺤﺪد وﺧﺎص. ﺗﺴﺮي ﻧﺼﻮص‬ ‫اﻟﺒﻨﺪﻳﻦ 1.1 و01 ﻓﻲ ﺣﺎل إﺑﻄﺎل هﺬﻩ اﻻﺗﻔﺎﻗﻴﺔ، ﺑﻐﺾ اﻟﻨﻈﺮ ﻋﻦ آﻴﻔﻴﺔ ﺣﺪوث ذﻟﻚ، ﻟﻜﻦ ذﻟﻚ ﻻ ﻳﻌﻨﻲ وﻻ ﻳﻨﺸﺄ أي ﺣﻖ ﻣﺘﻮاﺻﻞ ﻻﺳﺘﺨﺪام‬ ‫هﺬا اﻟﺒﺮﻧﺎﻣﺞ ﺑﻌﺪ إﺑﻄﺎل هﺬﻩ اﻻﺗﻔﺎﻗﻴﺔ.‬ ‫1-2 اﺗﻔﺎﻗﻴﺔ اﻻﻟﺘﺰام: ﻋﻨﺪ ﻗﻴﺎﻣﻚ ﺑﺎﺳﺘﺨﺪام أو ﻧﺴﺦ أو ﺗﻮزﻳﻊ آﻞ أو أي ﺟﺰء ﻣﻦ ﺑﺮﻧﺎﻣﺞ ‪ ،Adobe‬ﻓﺄﻧﺖ ﺑﺬﻟﻚ ﺗﻮاﻓﻖ ﻋﻠﻰ وﺗﻘﺒﻞ ﺟﻤﻴﻊ‬ ‫أﺣﻜﺎم وﺷﺮوط هﺬﻩ اﻻﺗﻔﺎﻗﻴﺔ، ﺑﻤﺎ ﻓﻲ ذﻟﻚ، وﻋﻠﻰ وﺟﻪ اﻟﺘﺤﺪﻳﺪ، اﻟﻨﺼﻮص اﻟﺘﺎﻟﻴﺔ:‬ ‫اﻻﺳﺘﺨﺪام )ﺑﻨﺪ 3(‬‫ﻧﻘﻞ اﻟﻤﻠﻜﻴﺔ )ﺑﻨﺪ 5(‬‫اﻻﺗﺼﺎل ﺑﻴﻦ اﻷﺟﻬﺰة واﻟﺨﺼﻮﺻﻴﺔ )ﺑﻨﺪ 7( ﻳﺸﻤﻞ:‬‫ ﻋﻤﻠﻴﺎت اﻟﺘﺤﺪﻳﺚ،‬‫ اﻟﺘﺨﺰﻳﻦ اﻟﻤﺤﻠﻲ،‬‫ ﻣﺪﻳﺮ اﻹﻋﺪادات،‬‫ ﺗﻘﻨﻴﺔ اﻻﺗﺼﺎل ﻋﺒﺮ ﺷﺒﻜﺎت......

Words: 151760 - Pages: 608