Pavle Kolovrat
Vedran Ivković
MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA, OBRTNIŠTVA I POLJOPRIVREDE VIROEXPO
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet – Zagreb
Kolegij: Međunarodno poslovanje
Brojevi indeksa: 0067409927, 0067418954
Zagreb, studeni 2011.
SADRŽAJ
1.UVOD 2
2.Prikaz sajma 3 2.1. Sajamska površina 3 2.2. Izlagači 4 2.3. Posjetitelji 5
3. Međunarodna razmjena 6 3.1. Zemlje sudionice Viroexpo-a 6 3.2. Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom 7
4. Sajamske manifestacije u regiji 10 4.1. Asocijacija Sajmova Jugoistočne Europe 10 4.1.1. Bjelovarski sajam 10 4.2. Prekogranični project 4S4F 11 4.2.1. Sajam u Kaposvaru 11 4.2.2. Sajam tradicijskih obrta u Koprivnici 12 4.2.3. Međunarodni sajam u Barcsu 12
5. Zaključak 13
LITERATURA 15
POPIS SLIKA
1. UVOD Bez obzira na razvoj tehničke i tehnološke industrije te sofisticirane komunikacijske tehnologije, sajamske manifestacije su ostale najbolji prikaz gospodarskog potencijala neke regije. Sajmovi su se morali proširiti zbog pritiska globalizacije te povećane potrebe za međunarodnom razmjenom. Organizatori sajmova su se ili prilagodili potrebama potrošača i klijenata te svake godine postavljali što raznovrsniju ponudu proizvoda, ili su htjeli sajamsku izložbu zadržati u originalnoj postavi pa su morali ugasiti svoju manifestaciju jer nisu bili spremni pred nadolazećom konkurencijom. Hrvatska ima sajamsku tradiciju koju je uspjela uspješno održati čak i u gospodarski krizna vremena.
Cilj ovog seminara je prikazati Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo te ga usporediti sa ostalim sajmovima sličnog sadržaja u regiji.
Cilj je prvo postaviti linearan prikaz uspjeha kroz povijest sajma Viroexpo, te istaknuti njegovu važnost u međunarodnoj razmjeni. Naglasak je posebno dan na gospodarskom potencijalu države čak i u doba recesije.
Seminar je podijeljen u 5 poglavlja:
Drugo poglavlje objašnjava kroz povijest veličinu površine sajma, broj izlagača, te broj posjetitelja.
Treće poglavlje govori o zemljama sudionicama na Viroexpo-u i važnosti međunarodne razmjene.
Četvrto poglavlje govori o povezanosti sajamskih manifestacija u regiji te o Asocijaciji Sajmova Jugoistočne Europe.
2. PRIKAZ SAJMA Počeci današnjeg Viroexpa sežu u 1996.godinu, kada je nakon četiri desetljeća obnovljena sajamska manifestacija u Virovitici. Tadašnji župan Virovitičko – podravske županije Stjepan Mikolčić imao je čast otvoriti prvi Viroexpo tada znan kao Agroexpo, sajam koji od tada jača iz godine u godinu. 2002. godine promijenio je ime koje i danas s ponosom nosi Viroexpo. 2010. je Vlada Republike Hrvatske prepoznala njegovu vrijednost i postala je generalni pokrovitelj. Sajam se održavao pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva; Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja; Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatske turističke zajednice. Predsjednik Odbora za organizaciju sajamske manifestacije Viroexpo 2011. bio je virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić.
2.1. Sajamska površina
[pic]
Slika 1.: Rast sajamske površine tokom godina
Izvor: http://viroexpo.com/pokazatelji/ [13. studenog 2011.] Prva sajamska površina sadržavala je tek 375 četvornih metara. Godinu kasnije sajam je održan na 950 četvornih metara. Širenje sajma sa novim izlagačima motivirala je organizatore da 1999. izložbu presele u Dom oružanih snaga sa 1550 četvornih metara. Peti, jubilarni Agroexpo, preselio je u sportsku dvoranu Tehničke škole. Na oko 2000 četvornih metara, zatvorenog i otvorenog prostora. U povijesti Viroexpa zlatnim će slovima ostati upisano kada se sajam preselio u novi prostor Flore d.o.o čime je manifestacija dobila novu, bitno bolju dimenziju na više od 10.000 četvornih metara prostora. 2007. održavao se na 12.154 četvorna metra prostora, od čega je 4.606 četvorna bilo zatvorenog te 7.100 četvorna metra otvorenog izložbenog prostora. Sajam je dobio još jednu novu halu u prostoru Flore d.o.o. 2010. održan je na 22.000 četvorna metra (7.000 zatvorenog i 15.000 četvorna metra otvorenog izlagačkog prostora). 2011. rekordna površina – 22.850 četvorna metra (7.850 zatvorena i 15.000 otvorena četvorna metra izlagačkog prostora). 2012. se očekuje izlaganje na površini od 5.100 m2 unutrašnjeg izlagačkog prostora u dva paviljona i na 22.000 m2 vanjskog izlagačkog prostora.
2.2. Izlagači
[pic]
Slika 2.: Rast broja izlagača tokom godina.
Izvor: http://viroexpo.com/pokazatelji/ [13. studenog 2011.] Na prvoj izložbi predstavilo se trideset, isključivo poljoprivrednih proizvođača, s područja Virovitičko – podravske županije. Četvrti Agroexpo, na kojem su se poljoprivrednim proizvođačima pridružili i proizvođači agroopreme. Na tom je sajmu formirana Županijska udruga stočara. 1999. nastupilo je 48 izlagača koji su prezentirali 514 agro proizvoda i 128 primjeraka agro opreme. Sajam je trajao dva dana. 2007. godine napravljen je novi značajniji iskorak. Naime, 12. Međunarodni sajam gospodarstva obrtništva i poljoprivrede okupio je 441 izlagača. 2008. okupilo se 507 izlagača iz 16 zemalja. 14. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2009, također je rušio sve rekorde. Naime, za Viroexpo 2009, prijavljeno je čak 603 izlagača što je značajno više nego prije godinu dana, kada je na Viroexpo-u 2008. bilo 507 izlagača iz 16 zemalja. 2010. predstavilo se ukupno 644 izlagača iz 18 zemalja (stranih izlagača bilo je sedamdeset i sedam). Viroexpo 2011. je rekordan i po broju izlagača (707 iz 19 zemalja), ali i rekordan po broju izlagača iz stranih zemalja (138 izlagača iz osamnaest zemalja).
2.3. Posjetitelji
[pic]
Slika 3.: Rast broja posjetitelja tokom godina.
Izvor: http://viroexpo.com/pokazatelji/ [13. studenog 2011.] Prvu sajamsku izložbu vidjelo je 1200 posjetitelja. Godinu kasnije izložbu je vidjelo 4000 posjetitelja. Posjećenost na četvrtom Agroexpo-u dosegla je rekordan broj – 4500 posjetitelja. 1999. broj se popeo na 6200. 2000. zabilježeno je 7200 posjetitelja. 2002. zabilježeno je 7500 posjetitelja. 2004. u tri dana vidjelo ga je 14.000 ljudi. 2006. broj posjetitelja ovaj je put dosegao 16000. 2007. 18.000 posjetitelja. Bila je to potvrda da je Viroexpo prerastao domaće okvire i postao regionalni sajam, najveći i najbolje organizirani sajam istočno od Zagreba. Viroexpo 2008. je po mnogo stvari bio rekordan, jer je okupio rekordan broj izlagača, a osim toga, vidjelo ga je i tada rekordan broj posjetitelja (21.800). 15. Međunarodni sajam gospodarstva, vidio je 23.800 posjetitelja. 2011. 16. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede kojeg je otvorila predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor, vidjelo je rekordan broj posjetitelja u povijesti sajma – 25.200.
3. MEĐUNARODNA RAZMJENA
3.1. Zemlje sudionice na Viroexpo-u
[pic]
Slika 4.: Zemlje sudionice sajma od 1996. do 2011.
Izvor: http://viroexpo.com/pokazatelji/ [13. studenog 2011.] 2000. Sajam je dobio međunarodni predznak jer su se izlagačima iz Hrvatske pridružili izlagači iz BiH i Mađarske. 2002. izlagači su bili iz šest zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Češke, Mađarske, Poljske i Slovenije. 2003. iz Hrvatske, Poljske, Češke, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hecegovine, a po prvi puta na sajmu se predstavljalo i gospodarstvo Indije. 2003. godine zemlja partner bila je Češka. Sljedeće je godine zemlja partner bila Mađarska. 2004. zemlje iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Indije, NR Kine, Njemačke, Slovenije i Mađarske. Godinu kasnije, na jubilarnom 10. sajmu Viroexpo 2005., zemlja partner bila je Italija, zemlja koja je u vanjskotrgovinskoj razmjeni najznačajniji partner hrvatskome gospodarstvu, ali i gospodarstvu Virovitičko – podravske županije. 2006. Zemlja partner bila je Rusija, a uz domaće nastupili su i izlagači iz 11 zemalja. Zemlja partner 13. Međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2008 bila je Njemačka. Istodobno, u Viroviticu su stigli izlagači iz: Austrije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Crne Gore, Češke, Indije, Italije, Kine, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Hrvatske, te po prvi puta izlagači iz Ukrajine.2009. Na sajmu su sudjelovala rekordna 603 izlagača iz 17 zemalja. Dosadašnjim izlagačima iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Indije, Italije, Kine, Mađarske, Njemačke, Poljske, Rusije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Ukrajine i po prvi puta, na Viroexpu 2009, predstavljeni su i izlagači iz prijateljske Albanije. Zemlja partner Viroexpa 2009 bila je Bosna i Hercegovina. 2010. zemlja partner sajma bila je Republika Slovačka. Na Viroexpo-u 2011 nastupio je i rekordan broj zemalja (18 stranih zemalja - Albanije, Austrije, BiH, Crne Gore, Češke, Indije, Italije, Kine, Mađarske, Njemačke, Poljske, Rusije, Slovenije, Srbije, Ukrajine, i Republika Hrvatska). 2011. zemlja partner sajma bila je Republika Makedonija. A 2012. zemlja partner bit će Ukrajina.
3.2. Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom Važnost gospodarskih sajmova je u međunarodnoj razmjeni kroz učvršćivanje partnerstva sa zemljama sudionicama. Međunarodna razmjena svake zemlje u osnovi je odraz prvenstveno unutrašnjih zbivanja u privredi, proizvodnje i potrošnje, ponude i potražnje viškova i manjkova tržišnih dobara u gospodarstvu otvorenom prema svjetskom tržištu.[1] Objektivne materijalne i troškovne tržišne okolnosti reguliraju se ekonomskom intervencijom i tako određuju tržišni uvjeti za kretanje roba usluga i kapitala između domaćeg i svjetskog tržišta.
Slika 5: Robni izvoz, uvoz i trgovinski saldo Republike Hrvatske od godine 1995. do 2000.[2]
Izvor: Državni zavod za statistiku. Statistički ljetopis Republike Hrvatske, razni brojevi.,Zagreb; DZS. [14. studenog 2011.]
Kako se vidi iz slike 5., robni se izvoz Republike Hrvatske kretao na razini oko 4,3 milijarde USD u razdoblju od godine 1995. do 2000. uz veoma male oscilacije, a robni je uvoz rastao do godine 1997., pa je zatim opadao. Saldo trgovinske razmjene u cjelokupnom promatranom razdoblju bio je negativan i kretao se između 2,9 milijardi (1995.) i 4,9 milijardi (1997.), a u posljednjoj analiziranoj godini iznosio je 3,5 milijarde USD. Mnogo veći uvoz od izvoza robe ukazuje na negativan doprinos robnog vanjskotrgovinskog sektora rastu bruto domaćeg proizvoda Hrvatske, koji je u tome razdoblju ostvarivao pozitivne stope rasta, s iznimkom godine 1999. (-0,3%), što upućuje na zaključak kako izvozna potražnja nije bila generator ekonomskoga rasta, već je to bila domaća potražnja koja se financirala sredstvima iz inozemstva. Takva je situacija dugoročno neodrživa, pa je proces jačanja konkurentnosti subjekata i snažnije izvozne orijentiranosti uvjet prosperiteta zemlje.
[pic]
Slika 6: Vanjskotrgovinska razmjena RH
Robna razmjena sa svijetom – Prema podacima DZS-a, 2009. ukupna robna razmjena iznosila je 22,7 mlrd eura. Pri tome je izvoz iznosio 7,5 mlrd, a uvoz 15,1 mlrd eura. Deficit je iznosio – 17,7 mlrd eura. Procjena je da je u 2010. godini ukupna robna razmjena iznosila oko 20,5 mlrd eura, pri tome je izvoz iznosio 5,4 mlrd, a uvoz 15,1 mlrd eura.
Izvor: http://hgd.mvpei.hr/hr/gospodarstvo/ [14. studenog 2011.]
[pic]
Slika 7.: Najznačajniji partneri RH u uvozu i izvozu za 2010.
Najznačajniji partner RH u izvozu i uvozu u 2010. bila je Italija.
Izvor: http://hgd.mvpei.hr/hr/gospodarstvo/ [14. studenog 2011.]
[pic]
Slika 8.: Najznačajniji izvozni i uvozni proizvodi.
Najznačajniji izvozni i uvozni proizvodi u 2010. bili su strojevi i prijevozna sredstva.
Izvor: http://hgd.mvpei.hr/hr/gospodarstvo/ [14. studenog 2011.]
4. SAJAMSKE MANIFESTACIJE U REGIJI
4.1. Asocijacija Sajmova Jugoistočne Europe Asocijacija sajmova Jugoistočne Europe je neprofitna organizacija s jasno definiranom misijom, vizijom i strategijom. Vizija o povezivanju sajmova Jugoistočne Europe pretvorena je u realnost 2003. godine osnivanjem EASE. Pokretačkoj ideji snagu za realizaciju pružila je poslovna energija 23 sajma u regiji i više od 50 partnera industrije, koji su poslovne interese prepoznali u partnerskom odnosu sa sajmovima - članicama. Osnovni ciljevi Asocijacije – promoviranje suradnje u regiji, koordinacija akcija koje zahtjeva moderna sajamska industrija, intenzivna i efikasna suradnja sa međunarodnim asocijacijama na polju sajamskog poslovanja, sistematsko i efikasno povezivanje privreda i resursa, te transfer znanja.
Članice[3]: Banjalučki Velesajam, Beogradski Sajam, Bijeljinski Sajam, Bjelovarski Sajam, Jadranski Sajam, ROMEXPO Exhibition Centre, Gradsko sajmište Šumadija, Mostarski Sajam, Novosadski Sajam, Međunarodni Sajam Plovdiv, Sarajevski Sajam, Skopski Sajam, Sajam Split, Klik Ekspo Group, Zenički Sajam, ICM d.o.o., Viroexpo.
4.1.1. Bjelovarski sajam Bjelovarski sajam d.o.o. [4] osnovan je 1995. godine. Vlasnici sajma su Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Bjelovar. Ukupna površina prostora iznosi 235.000 m2, a izložbenim potrebama prilagođeno je: 3.000 m2 zatvorenog prostora, 1.600 m2 nadstrešnica, 30.000 m2 otvorenog prostora, 5.000 m2 objekata namijenjenih izložbi stoke. Uređeno je 40.000 m2 parkirališnog prostora. Glavna priredba "Jesenski međunarodni bjelovarski sajam" održava se svake godine početkom mjeseca rujna. Na njemu sudjeluje više od 500 izlagača te 400 stočara sa stokom, a posjeti ga preko 50.000 posjetitelja. Održavanje stočarskih izložbi i nagrađivanje proizvođača za uspješan uzgoj kvalitetnih čistokrvnih i visokoproduktivnih grla u jednom dijelu sjeverozapadne Hrvatske na kojem su se tijekom vremena smjenjivale Bjelovarska, zatim Bjelovarsko-križevačka županija, Velika župa Bilogora te danas Bjelovarsko-bilogorska županija sa sjedištem u Bjelovaru imalo je zaista dugu tradiciju pa je na drugoj sjednici Županijskog poglavarstva Bjelovarsko-bilogorske županije, održanoj 3. rujna 1993. godine, prvi župan novoustrojene županije prof. Tihomir Trnski izvijestio članove Poglavarstva o namjeri da se na bjelovarskom području opet počnu održavati stočarski sajmovi i izložbe stoke. Na priredbama Bjelovarskog sajma isplati se sudjelovati jer je to mjesto prezentacije najnovijih tehnoloških i naučnih dostignuća u gospodarstvu, a posebno u poljoprivredi, mjesto zaključivanja poslovnih ugovora i susreta gospodarstvenika.
4.2. Prekogranični projekt 4S4F
Riječ je o prekograničnom projektu CBC HU-HR[5], koji označava 4 sajma kroz četiri godišnja doba na kojima se trebaju predstaviti poduzetnici Virovitičko-podravske županije, Koprivničko-križevačke županije te županije Somogy. Do sada se predstavljanje održalo na sajmu u Kaposvaru. Slijedeći sajam je Viroexpo na kojemu će se na bruto površini od 300 četvorna metra, koje će biti sufinancirane 85 posto sredstvima EU, a 15 posto sredstvima VIDRA-e Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, predstaviti poduzetnici triju županija iz različitih djelatnosti. Spomenuta površina biti će uređena logom projekta te logom EU kako bi se na simbolički način poduzetnicima poslala poruka o nužnosti zajedničkog predstavljanja poduzetnika. Sajmovi pridonose boljoj vidljivosti poduzetnika, a zajedničko predstavljanje utječe na povećanje konkurentnosti na način da se fiksni troškovi sajma dijele na više sudionika. Slijedeći sajmovi na kojem se će se predstaviti poduzetnici triju pograničnih županija je sajam tradicijskih obrta u Koprivnici te opći sajam u Barcsu.
4.2.1. Sajam u Kaposvaru
Sajam u Kaposvaru[6] jedan je od sedam turističkih sajmova koji se održavaju u Mađarskoj. Po broju posjetitelja i izlagača svrstan je odmah uz poznati proljetni sajam «Putovanja» koji se održava u glavnom gradu Mađarske. Značajan je i po tome što je to prvi specijalizirani sajam u mađarskom kalendaru sajmovanja što potencijalnim putnicima pruža dovoljno vremena za odabir destinacija. 2011. među 148 izlagača iz 11 zemalja (Tunis, Šri Lanka, Francuska, Slovačka, Švicarska, Njemačka, Rumunjska…) na sajmu u Kaposvaru predstavilo se deset županijskih turističkih zajednica i dvije gradske, iz Koprivnice i Zagreba. Vlastite štandove imali su hrvatski izlagači iz Koprivnice i Istre, a ostale su turističke zajednice predstavljene na zajedničkom izložbenom prostoru. Najviše je izlagača iz kontinentalne Hrvatske što je razumljivo obzirom na blizinu.
4.2.2. Sajam tradicijskih obrta u Koprivnici Ova turističko- povijesna i edukativna manifestacija je najveći spektakl „živih slika“ iz prošlosti u ovom dijelu Europe[7], a svoje uporište ima u povijesnim faktima. Renesansni festival okuplja oko 700 originalno kostimiranih sudionika iz zemlje i inozemstva (Slovenije, Italije, Mađarske, Slovačke, Češke) od kojih ćemo izdvojiti neke: Koprivnički mušketiri i haramije, vitezovi, srednjovjekovni obrtnici, kuhari, krčmari, dame, kmetovi, zabavljači, gutači vatre i drugi. Manifestacija počinje u 11:00 sati u središtu grada od kuda kreće povorka vitezova prema mjestu odvijanja manifestacije – renesansnim bedemima na kojim već „žive“ stotine kostimiranih sudionika. Ogroman prostor bedema prekriven je srednjovjekovnim šatorima, logorima, opsadnim spravama, kulama, a prizor zaista djeluje impozantno. Trajanje manifestacije je i duboko u noć, jer mnogi sudionici ostaju u svojim logorima, a naročito je impresivan noćni napad na grad koji je obasjan stotinama baklji, žaračima i eventualno mjesečinom. Dvodnevnu manifestaciju prošle je godine posjetilo 50-tak tisuća posjetitelja, a trend rasta je veći iz godine u godinu. Programi se zbivaju puna četiri dana i večeri uz konstantnu ponudu jela i pića.
4.2.3. Međunarodni sajam u Barcsu Na Hrvatsko-mađarskoj gospodarskoj konferenciji[8], kojoj je cilj bio ojačati međusobnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Organizaciju i prezentaciju gospodarstva Virovitičko-podravske županije i turističke ponude Hrvatske, realizirala je HGK – Županijska komora Virovitica. Najveći interes posjetitelja iskazan je za turističku ponudu RH, keramičke pločice «KIO KERAMIKA» iz Orahovice, opekarske proizvode (crijep, cigla, stropne gredice i ulošci) «Opeca« iz Virovitice, konzervirano povrće «Eurovoća« Orahovica, te čajeve «Herbarium» iz Pitomače.
5. ZAKLJUČAK Izvozna strategija našeg gospodarstva uvijek je bila naglašavana kao ključna u rješavanju najvažnijih problema u hrvatskoj ekonomiji te kao temelj budućeg razvoja. Za vrijeme i neposredno nakon ratnih zbivanja uzrok niske razine izvoza pronalazio se u ratnim razaranjima, gubitku tržišta, naslijeđenim odnosima iz bivše države i sl. No, i nakon što je sanirana većina negativnih događanja hrvatski izvozni rezultati iz godine u godinu postaju sve gori. U vanjskotrgovinskoj razmjeni imamo rastući robni deficit. Rast hrvatskog gospodarstva se temelji na rastu domaće potrošnje umjesto na rastu izvoza. Jasno je da je takav model dugoročno neodrživ jer paralelno s time raste i vanjski dug.
Hrvatsko gospodarstvo je godinama u letargičnom stanju bez naznaka oporavka. Povećava se nezaposlenost, zatvaraju se industrijski pogoni, dolazi do povećanih problema s administracijom. Shodno tome, u vrijeme recesije sajamske manifestacije teško održavaju kvalitetu sajamske izložbe. Sajam u Pečuhu je prestao postojati, Osječki sajam morao je objediniti četiri manifestacije, a mnogi drugi sajmovi bilježe pad posjećenosti. Viroexpo je poseban po tome što, unatoč svemu, bilježi porast po broju izlagača, zastupljenih zemalja i površini na kojoj se održava. Viroexpo se pokazao kao rijetki pozitivni impuls u hrvatskom gospodarskom oporavku.
I kao takav, Viroexpo je idealna točka za ulaganje i okupljanje poduzetnika te dijeljenje ideja i predstavljanje prepoznatljivih hrvatskih proizvoda koji bi mogli cijenom i kvalitetom konkurirati na svjetskom tržištu. Pošto se sajam linearno širi, idući korak bi trebao biti promoviranje sajma kao platforme za najveću robnu razmjenu u regiji, dovesti eminentne stručnjake te transparentnim projektima povećati inozemna ulaganja. Postoji velika mogućnost poticanja zemalja sudionica na ulaganje u našu infrastrukturu. Potrebno je ulagati u organizaciju sajamskih okupljanja poduzetnika te u njihovu kvalitetnu edukaciju kroz prigodan program sajma te provođenje međunarodnih seminara što bi utjecalo na promjenu mentaliteta djelatnika odnosno odnosa prema radu.
Vlada Republike Hrvatske je 2010. prepoznala važnost Viroexpa. Ono što bi još država trebala i mogla napraviti jesu preduvjeti za stvaranje uspješnih i konkurentnih poduzeća i proizvoda. Trebala bi pravilno detektirati probleme te povisiti broj poticaja i subvencija kroz izvoz. Važnost Viroexpa je u tome kako bi poduzetnici stekli širinu saznanja o konkurenciji te kako bi ponudili svoje proizvode za moguća ulaganja. Sajam je najbliže što imamo slobodnom tržištu u vrijeme kada smo opterećeni povećanom razinom administracije i birokracije te imamo previsoka porezna opterećenja za konkurentne poslovne poteze.
LITERATURA
Matić, B.: Međunarodno poslovanje, Sinergija, Zagreb, 2004.
Kovačević, B., Sabolović, D.: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske. Ekonomija 2/IX (www.rifin.com)
Kuglić, L., Ladavac, J.: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po županijama. Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)
WEB IZVORI:
Viroexpo | http://viroexpo.com
HGK | http://hgd.mvpei.hr/hr/gospodarstvo/
EASE | http://www.ease.rs/
Bjelovarski sajam | http://www.bj-sajam.hr/
Virovitica | http://www.virovitica.net
Renesansni festival | http://www.renesansnifestival.hr/
HGK | hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/12687.doc
POPIS SLIKA
Slika 1.: Rast sajamske površine tokom godina 3
Slika 2.: Rast broja izlagača tokom godina 4
Slika 3.: Rast broja posjetitelja tokom godina 5
Slika 4.: Zemlje sudionice sajma od 1996. do 2011 6
Slika 5.: Robni izvoz, uvoz i trgovinski saldo Republike Hrvatske od godine 1995. do 2000. 7
Slika 6.: Vanjskotrgovinska razmjena RH 8
Slika 7.: Najznačajniji partneri RH u uvozu i izvozu za 2010. 9
Slika 8.: Najznačajniji izvozni i uvozni proizvodi 9
-----------------------
[1] Kovačević, B., Sabolović, D.: Stanje i razvojne tendencije vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske. Ekonomija 2/IX (www.rifin.com)
[2] Kuglić, L., Ladavac, J.: Analiza vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske po županijama. Ekonomski pregled, 52 (7-8) 925-950 (2001)
[3] EASE, http://www.ease.rs/
[4] Bjelovarski sajam, http://www.bj-sajam.hr/
[5] Viroexpo, http://viroexpo.com
[6] http://www.virovitica.net/turisticka-zajednica-na-sajmu-turizma-u-kaposvaru/1066/
[7] Renesansni festival, http://www.renesansnifestival.hr/markov-sajam-2011--0-25.php
[8] HGK, hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/12687.doc 